Nadin Miholek  [ DW ]

25. 02. 2025. 13:50

Šta izborni rezultat znači za njemačku privredu?

Najveća privreda Evrope nalazi se u recesiji: prošle godine je njemačka privreda zabilježila pad od 0,2 odsto, a 2023. za 0,3 procenta. Šta u takvoj situaciji znači izborni rezultat?

Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) sa svojim kancelarskim kandidatom Fridrihom Mercom i sestrinskom strankom Hrišćansko-socijalnom unijom (CSU) pobjednici su parlamentarnih izbora s 28,5 odsto osvojenih glasova. Drugo mjesto zauzima desno-populistička i djelimično desno-ekstremna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,8 procenata. Socijaldemokrate (SPD) kancelara Olafa Šolca doživjeli su težak izborni poraz, osvojivši samo 16,4 odsto glasova. Zeleni su dobili 11,6 procenata, dok je Ljevica obezbijedila ulazak u parlament s iznenađujućih 8,7 odsto glasova.

Stranke BSW i FDP nisu prešle cenzus od pet odsto.

S obzirom na jačanje stranaka s krajnje desnog i lijevog političkog spektra, poput AfD-a i Ljevice, formiranje vlade biće otežano. U Njemačkoj je za sastav vlade obično potrebna većina u Bundestagu, što znači da će CDU/CSU morati da sklope koaliciju s jednom ili više stranaka.

Moguće koalicije

S obzirom na to da nijedna stranka u Bundestagu vjerovatno ne želi da sarađuje s AfD-om, ta opcija je isključena. Preduzetnici to pozdravljaju jer, prema studiji Instituta za nemačko privredu (IW), politika AfD-a smatra se „veoma problematičnom za njemačku privredu“.

Jasno je da privrednici priželjkuju stabilnost i sposobnost donošenja odluka, što je lakše postići ako koaliciju čine dvije, a ne tri stranke.

Prema preliminarnim izbornim rezultatima, CDU bi mogao da formira koaliciju sa SPD-om. „Za Njemačku je, s obzirom na ogromne izazove, dobro da Demohrišćani i SPD zajedno imaju većinu, iako je ona tijesna“, kaže za DW Knut Bergman iz Instituta za njemačko privredu.

„Nastavak zastoja“

Međutim, profesor Aleksander Kritikos iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja želio bi drugačiji ishod: „Velika koalicija, odnosno kalicija CDU/CSU i SPD, znači nastavak zastoja koji je Njemačka doživjela tokom 16 godina pod kancelarkom Angelom Merkel.“ Kritikos ističe da ni u 12 godina vladavine CDU i SPD, kao ni u četiri godine koalicije CDU i FDP, nije bilo značajnijih reformi. „Više reformskih ambicija i sposobnosti očekivao bih od crno-zelene vlade (CDU-Zeleni).“ Predsjednik Udruženja poslodavaca Rajner Dulger takođe smatra da bi CDU i FDP mogli najviše da urade za povratak konkurentnosti njemačke privrede.

Bergman iz IW ističe još jedan problem: CDU, SPD i Zeleni zajedno nemaju dvotrećinsku većinu potrebnu za ustavne promjene, što otežava osnivanje posebnih fondova ili reformu „kočnice zaduživanja“. Ta kočnica ograničava zaduživanje Njemačke na 0,35 odsto BDP godišnje.

Teoretski je moguća i tzv. „kenijska koalicija“ (CDU, SPD i Zeleni), ali CSU zasad odbija saradnju sa Zelenima.

Uspjeh AfD-a

Iako AfD vjerovatno neće doći na vlast, privrednici očekuju negativne posljedice na privlačenje preko potrebne strane radne snage.

„Poruka o jačanju AfD-a odjekuje svijetom“, kaže Kritikos za DW i dodaje da AfD svojom retorikom podstiče rasističko raspoloženje protiv stranaca. Već sada polovina šefova ekonomskih udruženja navodi da u regionima gdje AfD ima snažnu podršku, firme teže pronalaze strane stručnjake, pokazuje studija IW.

Istraživanje Njemačkog centra za integraciona i migratorna istraživanja (DeZIM) iz marta 2024. pokazalo je da gotovo svaka deseta osoba s migrantskim poreklom ozbiljno razmišlja o napuštanju Njemačke zbog rasta popularnosti AfD-a.

„Naša studija iz marta 2024. nije samo trenutni odraz stanja“, objašnjava Elijas Štajnhilper iz DeZIM u razgovoru za DW. Uspjesi AfD-a na izborima, kao i sve oštrija diskusija o migracijama, mogli bi dodatno da podstaknu iseljavanje osoba stranog porijekla iz Njemačke, smatra Štajnhilper.

Zahtjevi privrede

„Njemačkoj je hitno potrebna stabilna vladajuća koalicija i sposobnost donošenja odluka, jer je deindustrijalizacija u punom jeku“, poručuje Mari-Kristine Osterman, predsjednica udruženja „Porodična preduzeća (Die Familienunternehmer), bliske FDP-u. Prema njenim riječima, ako građanske stranke riješe postojeće probleme, ekstremističke stranke izgubiće na snazi.

Zahtjevi privrednika su brojni: smanjenje birokratije, poreska reforma, ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju, obrazovanje i migraciju, kao i rješavanje trgovinskih sukoba i obezbjeđivanje snabdijevanja energijom.

Kritikos ističe da političari moraju da budu iskreniji prema građanima: „Zbog demografskih promjena ostaju samo dvije opcije – ako želimo bolju infrastrukturu, moramo ili duže da radimo ili da povećamo zaduživanje.“

Ekonomski analitičar Johen Štancl smatra da je najvažniji zadatak prilagođavanje potencijalnim trgovinskim sukobima s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. „Svaka dugotrajna nesigurnost u kojoj Tramp prijeti, a Berlin ne daje jasan odgovor, negativno će uticati na berzanska tržišta“, objašnjava Štancl za DW.

Teško je reći kada će nova vlada konačno početi da rješava ekonomske probleme. Kancelarski kandidat Fridrih Merz nada se da će vlada biti formirana do Uskrsa.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku