- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
20. 02. 2025. 10:39
Čitaj mi:
Cijena struje ugrožava njemačku industriju?
Napolju je februarski minus, ali u livnici se osjeća vrućina. Tečni metal se transportuje iznad glava radnika, do mjesta gdje se izliva i hladi. Livnica Lesnic u istočnonjemačkoj pokrajini Saksoniji proizvodi za Audi, BMW i Porše.
Direktor Maks Jankovski zabrinut je za budućnost svojih 85 radnika: „Stomak me zaboli od sadašnjih cijena električne energije. To je velika nesigurnost“.
I njegov djed je bio na čelu firme koja je stara 176 godina. Preživjela je ekonomske krize i ratove. Ali Jankovski je zabrinut za budućnost.
Visoke cijene energije
Livnica Lesnic nije usamljen slučaj. Uve Rajneke, generalni menadžer proizvođača čelika Feralpi Stahl koji zapošljava 850 radnika, kaže za DW da nekim danima mora da obustavi proizvodnju. Menadžerka proizvođača čelika Georgsmarienhite, Ane-Mari Grosman, kaže da njenih 6.000 radnika trenutno rade samo noću i vikendom, kada je struja povoljnija.
Oba proizvođača čelika proces topljenja rude obavljaju na osnovu električne energije, potrebna im je velika količina. Samo jedna čeličana potroši godišnje električnu energiju kao grad od 150.000 stanovnika.
Srce industrije
Čeličane i željezare su srce industrije, pošto proizvode važan osnovni materijal – metale od kojih se onda prave automobili, mostovi i šine. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) je prošle godine za svoj „Barometar energetskog preokreta“ anketirala 300 preduzeća koji su veliki potrošači električne energije o tome do koje mjere ostvaruju zacrtane ciljeve u energetskom zaokretu ka čistim izvorima energije i zaštiti klime.
Čak 45 odsto preduzeća planira smanjenje proizvodnje ili njeno premještanje u inostranstvo zbog visokih energetskih troškova.
Oscilacije cijena
Cijena električne energije je eksplodirala 2022. Industrijska cijena struje se sastoji od nameta i poreza, kao i troškova za električnu mrežu.
Njemačka proizvodi struju i u gasnim elektranama. Nakon napada Rusije na Ukrajinu februara 2022. naglo je pao dotok ruskog gasa u zemlju, cijena je porasla. U međuvremenu je cijena industrijske električne energije pala na predratni nivo.
Pad međunarodne konkurentnosti?
Ahim Derks, zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore kaže za DW da je energija u Njemačkoj među najskupljim u svijetu te da je Njemačka kao mjesto proizvodnje u pogledu energije nije konkurentna ni u Evropi ni u svijetu.
Sjedinjene Države imaju znatno nižu cijenu energije. Kilovat-čas je 2023. koštao 7 cenata, a u Njemačkoj 20 cenata.
U isto vrijeme je u Kini cijena iznosila osam centi. To proizilazi iz istraživanja koje je objavilo Udruženje bavarske privrede.
Godine 2022. njemačke cijene energije su bile nešto iznad evropskog prosjeka. Veliki industrijski potrošači su plaćali oko deset odsto više od evropskog prosjeka. Ako se uzmu potrošači srednje veličine, onda je slika bila još povoljnija – oni su plaćali evropsku prosječnu cijenu.
Ali, to je godina u kojoj su zbog napada Rusije na Ukrajinu cijene u svim evropskim zemljama naglo skočile, pa je to loša osnova za poređenje.
Teško je da se upoređuje
Cijena industrijske struje je različita u odnosu na branšu, veličinu firme, korišćenje energije, jer su različite i olakšice u odnosu na cijenu struje ili upotrebe energetske mreže. Sigurno je da pekara plaća drugačiju cijenu u odnosu na livnicu.
Teško je upoređivati i cijene električne energije na međunarodnom planu. Krajnja cijena za potrošača je zavisna i od kupovne moći u nekoj zemlji, napominje Leonard Probst sa Instituta Fraunhofer za solarne energetske sisteme: „Ne upoređuje sa, na primjer, ni cijena hleba u Njemačkoj i Bugarskoj“. Zato brojevi daju samo grubu orijentaciju i moraju da se posmatraju sa oprezom.
Budući razvoj
Maks Jankovski iz livnice Lesnic nam pokazuje gomilu koksa ispred fabričke hale. Tu se još uvijek proizvodi na tradicionalan način. Ali svaka upotreba fosilnih energenata u Njemačkoj i Evropskoj uniji opterećena je dodatnim nametom za emisiju ugljen-dioksida. Namjera je da se poskupe produkti koji su proizvedeni na način koji šteti klimi. To proizvodnju na bazi koksa čini neprofitabilnom na dužu stazu.
Jankovski želi zbog toga da pređe sa koksa na druge energente, ali cijena električne energije ga zabrinjava: „Proces topljenja želimo ubuduće da radimo uz pomoć električne energije, ali trenutno bi to meni ličilo na zatrčavanje na nož“. On dodaje da im je kao preduzeću srednje veličine potrebna pomoć za transformaciju.
Leonard Probst sa Instituta Fraunhofer za solarnu energiju i Svantje Fidler, naučna rukovoditeljka Foruma za ekološko-socijalnu tržišnu privredu očekuju da će se cijena električne energije stabilizovati pa će i da opada zbog dodatne izgradnje obnovljivih izvora energije. Ali da li će to da se desi dovoljno brzo za preduzeća kao što je livnica Lesnic?
U predizbornoj kampanji za vanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj brojne su partije koje obećavaju stabilizaciju pa i smanjenje poreza na energiju i nadoknade za energetske mreže.
*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku