Dragan Maksimović (iz Banjaluke)  [ DW ]

20. 02. 2025. 10:17

Uoči presude Miloradu Dodiku – duboka kriza u oba scenarija

Godinu i po sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za nepoštovanje odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izazvalo je više političkih kriza i turbulencija unutar zemlje nego svi sudski procesi zvaničnika u zadnjih 20 godina. Kulminacija tog procesa zakazana je za sredinu naredne sedmice (26. februar) u Sudu BiH.

Osam sati trajalo je iznošenje završne riječi tužilaštva i odbrane u postupku protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Dodik je bio veoma kategoričan nakon završne riječi, pozivajući Sud BiH da „dobro razmisli“.

Odgovor spreman u slučaju krivice

„Nemoj da bude da nismo rekli. Molim vas. Pozivam se na Ustav BiH. Pozivam Sud da ne ruši Ustav BiH, jer ako sruši, srušio je državu. Nemojte onda nas da ganjate, jer ste je vi srušili svojom presudom, ako odluka bude – kriv“, rekao je Dodik, upozorivši da je odgovor već spreman, ukoliko ga sud osudi.

„Ukoliko presuda bude oslobađajuća, osim nekog našeg malog likovanja, neće izazvati neke pokrete. U Republici Srpskoj će nastaviti da žive. Ukoliko bude – kriv je – za očekivati je da će Narodna skupština donijeti važne dokumente. Takva odluka nas gura u presudnu odbranu RS i njenih prava“, kategoričan je Dodik, koji je, kako tvrdi Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red, isti dan sazvao sastanak svih načelnika i gradonačelnika u Banjaluci kako bi se zaštitio. Noćas je zasijedala i vlada, koja se obavezala da će preduzeti sve neophodne mjere s ciljem zaštite institucija, imovine i interesa građana Republike Srpske.

„Vlada smatra da je u ovim izazovnim trenucima od ključne važnosti jedinstvo i zajedničko djelovanje, i da sve političke nesuglasice moraju biti ostavljene po strani, kako bi se institucionalno i politički zaštitila Republika Srpska i njeni interesi“, saopšteno je iz vlade.

Dan prije iznošenja završnih riječi „podignuta je na noge“ i Narodna skupština, koja je to najviše zakonodavno tijelo stavila u stanje pripravnosti, odnosno da u roku od 24 časa od zahtjeva vlade, sjednica mora biti održana.

U SDS-u ne žele da učestvuju u, kako kažu, farsi, u kojoj se želi da se čitav narod stavi u odbranu jednog čovjeka. Iz te opozicione stranke ponudili su Dodiku da se povuče s mjesta predsjednika i ne uvlači RS dalje u probleme.

„Naš stav je jasan, ne idemo na igrokaz u kojem bi trebalo da štitimo navodni interes Republike Srpske“, poručio je predsjednik SDS-a Milan Miličević, nakon što su dobili pozive iz vlasti za učešće u svim aktivnostima u posljednja dva dana.

Dalja kriza bez obzira na ishod presude

Dakle, Narodna skupština je spremna da praktično odmah nakon presude i zahtjeva vlade zakaže sjednicu i donese odluku u vezi s tim pitanjem. Kakva će ona biti, niko od ozbiljnih poznavalaca prilika ne želi da predviđa, jer su sve opcije otvorene. Međutim, nakon presude, kakva god ona da bude, politički odnosi unutar BiH, ali i prema njoj, više neće biti isti, smatraju oni.

„Ukoliko Dodik i Lukić budu osuđeni, bez obzira o kojoj visini kazne se bude radilo, radikalizacija odnosa unutar BiH je neminovna u nekom smislu. Kako će se ona manifestovati, to će zavisiti od čojstva i junaštva ove vlasti u koje se toliko zaklinju“, kaže novinar „Oslobođenja“ Goran Dakić, uvjeren da će i po drugom osnovu nastupiti možda još veća kriza.

„Šta ako ih oslobode? Zar mislite da će svi stajati i reći: ’Dobro, ništa se nije desilo, idemo dalje.’ Naprotiv, u tom smislu može doći do još većeg problema, a to je preispitivanje svake odluke visokog predstavnika, kao i njegovog kredibiliteta u BiH, koji će biti uništen“, kaže Dakić, podsjećajući da je visoki predstavnik nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim je omogućeno krivično procesuiranje zvaničnika.

Izmjene Krivičnog zakona bile su adut i Dodiku tokom iznošenja završnih riječi, rekavši da su one nametnute i da ih nije usvojio Parlament BiH. Takođe je rekao i da Tužilaštvo BiH nakon ovog procesa neće moći da radi na teritoriji RS i da je u političkoj borbi spreman da ide do kraja.

Vučić – Helez

Nije mali broj onih koji i nove geopolitičke odnose stavljaju u kontekst presude Dodiku, odnosno da bi aspiracije o secesiji mogle da dobiju na zamahu. U tom kontekstu gleda se i na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prije dva dana dao podršku Dodiku, izrazivši nadu da „Sud BiH neće donijeti presudu koja ugrožava bezbjednost“.

Vučić je prokomentarisao predlog Tužilaštva BiH da Dodik dobije višegodišnju zatvorsku kaznu i zabranu obavljanja javnih funkcija na deset godina: „Nadam se da će odluka biti razuma, jer se u suprotnom plašim da ćemo svi biti u velikom problemu“, rekao je Vučić, ističući da se radi o besmislenom progonu.

„Sa oduševljenjem bih dočekao oslobađajuću presudu“, rekao je predsjednik Srbije.

S druge strane, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, očekuje da Sud donese pravednu presudu u skladu sa zakonom. Svjestan je da su pritisci na sud povećani, pri čemu se iz Republike Srpske nastoji da se suđenje Dodiku predstavi kao napad na sve građane tog entiteta.

Komentarisao je i reagovanja iz Srbije: „Jadnik Vučić u sumanutom begu od sopstvenog naroda i haosa u državi čiji je predsjednik, pokušava da se miješa u rad pravosudnih institucija njemu susjedne države, BiH, bez ikakvog prava, moći i uticaja. Njemu treba bilo kakav kriza, nestabilnost, da skrene pažnju s protesta u sopstvenoj državi. Kako god, Vučića se ne bojimo. Institucije Bosne i Hercegovine dovoljno su jake da se odupru bilo kakvom pritisku, spolja ili iznutra“, rekao je Helez.

Za šta se sudi Dodiku i Lukiću?

Tužilaštvo tereti Milorada Dodika da je u maju prošle godine potpisao ukaz o stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH, ali i odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Dodik je potpisao ukaz, a direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić dao nalog za objavljivanje u tom dokumentu i pored odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita kojom je zakon poništio.

Šmit je nametnuo izmjene Krivičnog zakona zajedno sa odlukom o stavljanju van snage odluke Narodne skupštine u vezi sa Zakonom o neobjavljivanju odluka Suda Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske.

Izmjenama Krivičnog zakona kriminalizovano je nepoštovanje i nesprovođenje odluka suda i visokog predstavnika, uključujući i izabrane zvaničnike.

„Odlučio sam i da zakon Skupštine RS o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS ne stupi na snagu. S obzirom na to da smo imali antidejtonske zakone u Skupštini RS, odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH tako da će se radnje kojim se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo“, rekao je šef OHR-a Šmit obrazlažući nametanje zakona. Istakao je tada da oni koji pokušaju da sruše ustavni poredak moraju biti procesuirani. Tužilaštvo BiH to je i pokrenulo nedugo nakon toga, formirajući predmet i podigavši optužnicu protiv Dodika i Lukića.