Štefan Dege  [ DW ]

11. 02. 2025. 11:05

Transparensi: korupcija „ubija“ i demokratiju i klimu

Rekordne vrućine, poplave, šumski požari – dok porast broja ekstremnih vremenskih neprilika dovodi u opasnost ispunjenje klimatskih ciljeva, jedan ključni faktor često ostaje nezapažen. To je korupcija.

Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index, CPI) organizacije Transparensi internešenal (TI) za 2024. otkriva da u brojnim zemljama mito i zloupotreba vlasti, odnosno položaja, u velikoj mjeri ometaju napore oko zaštite klime. U kontekstu rekordnog globalnog zagrijevanja, potkopavanja demokratije i smanjenja globalnih napora po pitanju zaštite klime, svijet se nalazi „leđima uz zid“, ocjenjuje se u istraživanju TI.

Kriza oko korupcije blokira rješenje klimatske krize

„Moramo pod hitno da se pozabavimo korupcijom i to u korenu tog problema – prije nego što ona uništi smislene mjere zaštite klime“, navodi direktorka TI, Maira Martini, u ovogodišnjem Izvještaju. Ona od vlada i multilateralnih organizacija zahtijeva da pitanje borbe protiv korupcije proglase dijelom svojih strategija čiji je cilj zaštita klime.

„Danas korumpirane snage ne samo da određuju stvari u politici, ono često diktiraju politici, ukidaju kontrolu, tako da se ućutkavaju novinari, aktivisti i svi oni koji se zalažu za ravnopravnost i održivost“, kaže Martini. Stvarna klimatska posvećenost značila bi da se s tim prijetnjama suoči direktno i da se pokuša da se to rešava, dodala je. „Ugroženim ljudima u čitavom svijetu te mjere su hitno potrebne.“

A kako korupcija blokira zaštitu klime? To se u izvještaju prikazuje kroz nekoliko konkretnih primjera.

SAD: tamo je, kako stoji u izvještaju, jedan energetski koncern očigledno uplatio 60 miliona američkih dolara u sistem podmićivanja, kako bi uticao na proces donošenja političkih odluka, odnosno usporio ekspanziju obnovljivih izvora energije. Novac je, kako navodi Državni tužilaštvo, „potekao“ na račun jednog političara i njegovih partnera, a cilj je bio da se progura plaćanje subvencija za dvije nuklearke. Radilo se o milijardama dolara, tvrdi se.

Milionske pronevjere u Rusiji

Rusija: jedno istraživanje došlo je do naznaka da su milioni američkih dolara iz jednog projekta Globalnog fonda za okolinu (kojim je upravljao UNDP, program UN za razvojnu pomoć) očigledno bili pronevjereni. Radi se o projektu koji je bio realizovan između 2010. i 2017. godine, a imao je za cilj povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija – ali, prema navodima u CPI, nije uspio da ostvari nijedan od tih proklamovanih ciljeva.

Libija: arapska zemlja pati od ekstremnih vremenskih neprilika, čije su posledice još gore zbog korupcije, tvrdi se. Tokom 2023. su, nakon višegodišnjeg neodržavanja, popustile dvije brane, a rezultat su bile katastrofalne poplave s više od 11.000 ljudskih žrtava.

Vijetnam: mito i korupcija za „podmazivanje“ visokorangiranih državnih službenika, odnosno službenika carinske službe i granične policije, olakšale su krijumčarenje ilegalno posječenog kambodžanskog drveta u Vijetnam, odnosno njegovu „infiltraciju“ na legalno tržište.

„Svuda u svijetu ljudi od svojih vlada traže mjere za zaštitu klime, ali njihovim zahtjevima se često suprotstavljaju korumpirajuća moć naftnih i gasnih kompanija, koje profitiraju od uništavanja prirode“, kritikuje Mads Kristensen, direktor Grinpis internešenal, u upravo objavljenom Indeksu percepcije korupcije za 2024. Preduzeća koriste svoje milijarde „kako bi ućutkala kritičare i aktiviste, kako bi kupili moć, odnosno kako bi smanjili zaštitne mjere kojima se štite naše porodice i naša planeta“, dodao je.

Korupcija kao opterećenje u brojnim zemljama

Transparensi internešenal je u okviru izrade izvještaja za prošlu godinu kategorizovao 180 zemalja svijeta u pogledu percepcije korupcije u javnom sektoru – na skali od nula (visoko korumpirano), do 100 bodova (nema korupcije). S obzirom na to da raste obim korupcije, baš kao i njena kompleksnost, više od dvije trećine zemalja svijeta našlo se u donjem dijelu tabele – dakle ispod prosječne vrijednosti od 50 bodova – „s enormnim i potencijalno katastrofalnim efektima na globalne mjere zaštite klime“, stoji u izvještaju. Time je pogođeno skoro 6,8 milijardi ljudi, odnosno 85 odsto svetske populacije (osam milijardi ljudi na Zemlji).

Zemlje s najnižim vrijednostima nalaze se uglavnom u fragilnim regionima svijeta u kojima su prisutni i razni konflikti: na primjer Južni Sudan (8 od 100), Somalija (9), Venecuela (10), Sirija (12), Libija (13), Eritreja (13), Jemen (13), Ekvatorijalna Gvineja (13).

Osim tih pesimističnih prognoza, Transparensijev indeks navodi i pozitivne razvoje. Danska tako recimo s 90 bodova po sedmi put zaredom zauzima prvo mjesto kao zemlja s najmanjim nivoom percipirane korupcije. Iza Danske je Finska (88), a zatim slijede Singapur (84), Novi Zeland (83), Luksemburg, Norveška i Švajcarska (svi po 81). Njemačka je i dalje u grupi zemalja koje predvode listu, odnosno među zemljama s najnižom stopom percipirane korupcije – nalazi se na desetom mjestu s Kanadom (75 od 100 bodova).

Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, najviše bodova je dobila Hrvatska – 47. Time se ona u odnosu na prošlu godinu pogoršala za tri boda i sada ima isto kao i Jermenija, a za bod manje od Slovačke i Namibije. Istovremeno je za bod bolja od Malte i Crne Gore. Srbija je dobila 35 bodova (-1 u odnosu na prošlu godinu), isto kao i Ukrajina, a Bosna i Hercegovina je sa 33 boda za dva slabija nego prethodne godine i sada je u nivou Belorusije i Laosa.

Više od hiljadu ubijenih ekoloških aktivista

Istraživanje TI naglašava ujedno i ljudske žrtve tog fenomena koji se naziva klimatska korupcija. Aktivisti za zaštitu klime, dakle ljudi koji se na prvim linijama bore protiv klimatske krize, redovno su izloženi zastrašivanjima, nasilju ili čak ubistvima, tvrdi se. To je veliki rizik, posebno u onim zemljama s ozbiljnim korupcijskim problemima: „Skoro svih 1.013 ubistava aktivista za zaštitu klime od 2019. zabilježeno je u zemljama čiji je CPI-indeks manji od 50“, navodi Transparensi.

CPI na jasan način pokazuje koliko je jak kontrast između zemalja s jakim, nezavisnim institucijama, odnosno slobodnim i poštenim izborima, te onih zemalja u kojima su na vlasti represivni, autoritarni režimi. Kompletne demokratije imaju prosječni CPI do 73, manjkave prosječni indeks percepcije korupcije 47, dok nedemokratski režimi ostvaruju prosječnu vrijednost od samo 33 boda.

Rastuća globalna prijetnja

„Korupcija je rastuća globalna prijetnja, ona ne potkopava samo razvoj, već je i jedan od glavnih uzroka za pad nivoa demokratije, nestabilnosti i kršenja ljudskih prava“, naglašava Fransoa Valerijan, predsjedavajući Transparensi internešenala. Međunarodna zajednica mora na sam vrh liste prioriteta da stavi borbu protiv korupcije, kaže: „To je od odlučujućeg značaja kako bi se potisnule autoritarne snage i obezbijedio miran, slobodan i održiv svijet.“

Indeks percepcije korupcije se od svog uvođenja 1995. godine etablirao kao vodeći globalni pokazatelj raširenosti mita. On analizira stanje u 180 zemalja svijeta, a odnosi se na percepciju raširenosti korupcije u javnom sektoru. Indeks se bazira na podacima iz 13 eksternih izvora, među kojima su i Svetska banka, Svetski ekonomski forum, privatne konsultantske kompanije, odnosno razni trustovi mozgova i druge organizacije.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku