- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
07. 02. 2025. 07:41
Vlast se ljulja, građani na ulicama
Ovog petka (7. februar) protesti protiv vlade trebalo bi da se održe u više od 50 mjesta i gradova širom Slovačke.
Planirane demonstracije deo su niza protesta koji su brzo narasli i proširili se nakon posjete premijera Roberta Fica u decembru Moskvi, gdje je fotografisan kako se rukuje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ficov proruski stav izazvao je strahove da želi da odvuče zemlju od Evropske unije i NATO prema istoku.
Protesti su takođe podstaknuti vladinom politikom za koju mnogi smatraju da slabi demokratske vrijednosti u zemlji, kao i ružnom i žestokom javnom svađom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Trenutna previranja podstiču krizu unutar slovačke vladajuće koalicije i, dok se čini da Fica sve više obuzima panika, prijetnja od pada vlade raste.
Uznemireni premijer
Ovo nije prvi put da se Fico suočava s tako zajedničkim i velikim ispoljavanjem bijesa javnosti. Godine 2018. izbačen je iz trećeg mandata u premijerskoj fotelji nakon masovnih demonstracija.
Svjestan da su populistički nacionalizam i proruska retorika bili pokretači njegovog povratka na vlast krajem 2023, borbeni premijer odgovorio je tražeći povećanje podrške njegovoj partiji Smer, koja je nominalno ljevičarski orijentisana.
„Smjer je izgubio dosta podrške umjerenih, tako da Fico koristi ekstremističku retoriku i proruski stav kako bi pokušao da privuče radikalnije birače, a njih u Slovačkoj ima priličan broj“, kaže za DW politikolog Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi.
Ficova taktika zastrašivanja
Šireći narativ po kojem su njegovi protivnici dio pokušaja državnog udara spolja, premijer je prošlog mjeseca osujetio pokušaje opozicije da se održi glasanje o povjerenju, tako što je nastojao da zastraši i kritičare i neposlušne partnere unutar vladajuće koalicije.
Od tada je najavio planove za promjene ustava koje bi išle na štetu EU i LGBTQ+ osoba. Takav njegovo odgovor samo je podigao nivo uznemirenosti među slovačkim prozapadnim stanovništvom i strankama.
Vladina kancelarija za medije nije odgovorila na naš zahtjev za komentar. Analitičari sugerišu da Ficova taktika zastrašivanja vjerovatno neće spriječiti ljude da ponovo izađu na ulice ovog petka. Prethodno je 24. januara više od 100.000 građana širom zemlje protestovalo pod sloganom „Slovačka je Evropa“.
Pitanje je zato da li će Fico uspjeti da uvede disciplinu među poslanike koalicionih partnera, iz socijaldemokratske stranke Hlas, koja se odvojila od Smera 2020, kao i onih iz redova radikalno desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Da li će se koalicija održati?
Već mjesecima blokirana krizom i usred prepirki oko viših položaja, turbulencije oko spoljne politike pomogle su da se dodatno ugrozi vladajuća koalicije. A ona je sada veoma tanka. Nadajući se da će ga svrgnuti s vlasti, opozicija zato sada ponovo traži izglasavanje nepovjerenja premijeru.
„Ficova koalicija, koja je štetna za Slovačku, stalno tone u sve dublje svađe“, kaže za DW Mihal Šimečka, lider glavne opozicione stranke Progresivna Slovačka (PS). „Uvjereni smo da je politička promjena nadohvat ruke.“
Ipak, analitičari smatraju da će se koalicija vjerovatno održati, barem za sada. Primjećuju da, iako su mnogi članovi koalicije možda nezadovoljni, oni trenutno ne bi da rizikuju svoju ulogu u vladi, čak i ako su nekoherentnost i nesposobnost kabineta da se nosi s budžetskom ili krizom zdravstvenog sistema i više nego očigledne.
Nepouzdanost i sve veći ekstremizam
„Previranja koja izaziva Fico deluju kao pokušaj da se pritisnu njegovi koalicioni partneri da se dovedu u red i dozvole mu da rekonstruiše vladu, punu neiskusnih ljudi koji su uzrok ogromnih problema“, objašnjava za DW Vjera Zuborova iz trusta mozgova Insitut za politiku iz Bratislave.
Međutim, sve veći ekstremizam premijera uznemiruje one umjerene. Neki od njih već su najavili da neće stajati po strani ako članstvo Slovačke u EU ili NATO bude ozbiljno dovedeno u pitanje.
Premijerovo nepouzdano i nestabilno ponašanje još jedna je prijetnja po stabilnost vlade, a kritičari osuđuju njegovu sve veću agresiju, paranoju i ponavljanje teorija zavjere.
Više od 100 psihijatara i psihologa potpisalo je prošlog mjeseca otvoreno pismo izražavajući zabrinutost zbog Ficovog mentalnog zdravlja, nakon pokušaja atentata u maju prošle godine.
Fico u svojim izjavama sugeriše da opozicija sada pokušava da ga politički ubije, s obzirom na to da nije uspjela fizički da ga ubije.
Nejasno je šta bi uslijedilo, ako bi pala vlada
Zbog toga malo ko očekuje da će Fico uspjeti dugo da zadrži vladu na okupu.
„Nije jasno šta će se tačno dogoditi, ali mislim da ćemo u jednom trenutku imati prijevremene izbore“, kaže za DW Andrej Matisak, urednik slovačkih dnevnih novina Pravda. „Većina u vladi sada je veoma klimava i ne mogu da zamislim da mogu da vladaju još dvije i po godine.“ Nejasno je šta bi moglo da uslijedi nakon pada vlade, ali malo je optimista.
Štefančik procjenjuje da se Ficovo okretanje Moskvi djelimično može smatrati pokušajem da se obezbijedi pomoć u sljedećoj izbornoj kampanji, poput one koju su proruski kandidati nedavno dobili na izborima u Rumuniji i Moldaviji.
Budući da Šimečkin PS trenutno vodi u anketama s podrškom od oko 23 procenta i Ficovim Smjerom koji gubi tlo pod nogama, opozicione stranke možda bi mogle da osvoje dovoljno glasova za formiranje vlade.
Međutim, Slovaci se dobro sjećaju posljednje vlade koju su na okupu držali fragmenti liberalne stranke. Vlada je bila i posvađana i nesposobna, a neuspjesi su je na kraju doveli do raspada. Tako su otvorena vrata za Ficov nevjerovatni povratak iz političke džungle prije otprilike 18 meseci.
Produbljivanje političke krize
Ako Slovačka ipak izađe na izbore, vjerovatno bi Hlas ponovo držao ključ za formiranje vlade, kao što je to bilo i 2023. Osnivač Hlasa, Peter Pelegrini, prošle godine je odstupio s čela stranke i postao predsjednik Slovačke.
Za mnoge, međutim, Hlas nema jasan identitet. Iako unutar stranke postoje frakcije koje su istinski progresivne, neki drugi članovi mentalno su ostali u stranci Smjer, samo u nešto drugačijem ruhu.
„Opozicija bi mogla da pokuša da uvjeri Hlas da promijeni stranu kako bi poboljšali imidž i u zemlji i u inostranstvu, ali to je malo vjerovatno“, kaže Zuborova. „Stranka je imala priliku da učini upravo to nakon prošlih izbora, ali se odlučila da se prikloni Ficu.“
Sve to ostavlja Slovačku zaglavljenu u političkoj nestabilnosti i suočava je s neposrednom budućnošću koja je daleko od svijetle.
„Zemlja ide prema sve dubljoj političkoj krizi, gdje je Ficova koalicija sve manje u stanju da vlada, ali ne želi da se odrekne vlasti“, kaže Andrius Tursa iz londonske konsultantske kuće za procjenu rizika Teneo Intelligence. „U međuvremenu, protesti će ostati rizični zbog ekstremno visokog nivoa društvene i političke polarizacije.“
*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku