Marsel Firstenau  [ DW ]

30. 01. 2025. 13:02

Bundestag svodi bilans: njemačke pouke iz Avganistana

„Onakav neuspjeh kao u Avganistanu nikada više ne smijemo da doživimo“, kaže Šahina Gambir. Ta 23-godišnja poslanica Zelenih u njemačkom Bundestagu bila je članica istražne komisije, sastavljene od poslanika i spoljnih stručnjaka, koja je dvije i po godine analizirala uglavnom neuspešnu međunarodnu misiju u Avganistanu (2001-2021). Sada je objavljen završni izvještaj, a parlament će raspravljati o političkim posledicama.

Gambir je rođena u glavnom gradu Avganistana, Kabulu. Odrasla je u Njemačkoj. Ona iznosi gorak zaključak: „Dvadesetogodišnja misija u Avganistanu bila je najveća, najskuplja i s najviše žrtava u istoriji.“ Za vrijeme trajanja te vojne misije poginulo je 59 vojnika njemačkog Bundesvera. Povod za intervenciju bili su teroristički napadi 11. septembra 2001. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Na kraju su radikalni islamistički talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Avganistanom i otada se situacija, posebno za žene i djevojčice, dramatično pogoršala.

Više diplomatije

„Pouke iz Avganistana za budući umreženi angažman Njemačke“ – tako je glasio radni zadatak istražne komisije, čiji predsjednik Mihael Miler (SPD) postavlja jasne uslove za buduće vojne misije u inostranstvu. On kaže da je, osim vojnih aspekata, neophodno obratiti pažnju na humanitarnu pomoć i jačanje diplomatskog angažmana.

„Moramo da bude samokritični u procjeni“, naglašava socijaldemokrata Miler. Pritom ukazuje na trenutnu globalnu situaciju i smatra da je bolja međunarodna koordinacija neophodna: „Suočavamo se s krizama i ratovima. Sve jasnije uviđamo da će Njemačka i u budućnosti morati da igra aktivnu ulogu u njihovom rešavanju.“

Nije postojala jasna strategija

Završni izvještaj sadrži više od 70 preporuka za buduće političke odluke. „Budući angažmani i misije moraju da imaju jasno definisanu strategiju s proverljivim i realnim ciljevima, kao i precizno određenim namerama i efektima.“ Prema oceni istražne komisije, gotovo sve to je u Avganistanu nedostajalo.

Za buduće vojne misije svim uključenim akterima preporučuje se izrada zajedničke analize i procjene situacije i bolje uključivanje lokalnog stanovništva u ostvarenje ciljeva. „U samoj zemlji, na terenu, treba komunicirati na način prilagođen ciljnoj grupi, uzimajući u obzir kulturni i vjerski kontekst.“ Konkretan predlog je da se informacije od stručnjaka, koji se vraćaju iz misije koriste podjednako kao i one od saveznika i partnera iz civilnog društva.

Premalo komunikacije unutar same vlade

Tokom njemačkog angažmana u Avganistanu, prema nalazima istražne komisije, gotovo da nije bilo razmjene iskustava. Unutar vlade praktično nije postojala koordinacija, a ni usaglašavanje stavova između ministarstava. „Svaki resor je s velikim zalaganjem, ali iz sopstvene perspektive, radio na zadacima“, kaže Miler, uz pohvalu i istovremenu kritiku takvog pristupa.

Čini se da je izostao sveobuhvatni pogled na kompletnu situaciju. Ministarstva odbrane i razvoja nisu sarađivala, isto kao ni ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova. Čak ni u Kancelarskom kabinetu nije bilo potrebne koordinacije. Slično mišljenje dijeli i Istražni odbor Bundestaga za Avganistan, koji je zasijedao paralelno s istražnom komisijom.

Najistaknutiji svedok: Angela Merkel

Glavna tema rada parlamentarnog Istražnog odbora bilo je haotično povlačenje Bundesvera i evakuacija njemačkih državljana i lokalnih saradnika iz Avganistana u avgustu 2021, kada su talibani zauzeli Kabul.

Poslednja svedokinja pred Istražnim odborom bila je bivša kancelarka Angela Merkel, koja je ispitivana u decembru 2024. godine. Ona je priznala da je bilo ozbiljnih propusta u avganistanskoj misiji: „Kulturne razlike bile su značajnije nego što sam mogla da zamislim.“

Merkel se istovremeno založila za nastavak humanitarnog angažmana, čak i nakon što su talibani preuzeli vlast. Tako misli i Mihael Miler. „Situacija u Avganistanu je katastrofalna. Njemačka možda ne mora tamo da otvara ambasadu, ali bi trebalo da bude prisutna na licu mjesta sa svojim osobljem.“

Predsjednik istražne komisije Mihael Miler svjestan je da je to težak balans: „Nećemo moći da izbjegnemo razgovore s talibanima, ali naravno da ne želimo da se dodvoravamo tom režimu.“

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku