Aleksander Frojnd  [ DW ]

27. 01. 2025. 10:50

Kod mrava nema zastoja

Čak i kada se kreću prema nekoj poslastici u vašoj kuhinji, kolona mrava zaslužuje divljenje. Uprkos preprekama na putu i ma koliko duga kolona bila, mravi se uvijek kreću praktično istom brzinom, bez gužve i bez udesa.

To su primijetili i naučnici u Trentu u Italiji i proučili kako se mravi kreću. Tu je čitav niz jednostavnih pravila: koliko god ljudi priželjkuju dvije, tri ili čak više traka na autoputu, mravi prate samo jednu stazu obilježenu feromonom i nikada ne mijenjaju traku.

Isto tako, mravi nikada ne pretiču jedni druge. Da, poneki mrav će skrenuti s puta da prouči neku zanimljivu mrvicu i tamo zastati. Ali dok se kreće, nijedan se neće sebično gurati naprijed.

A sada i pouka za plašljive vozače: mravi gotovo nikada ne koče. U saobraćaju često dolazi do fantomskih zastoja jer prvo vozilo samo malo pritisne kočnicu, drugo nešto više, dok posljednje u koloni mora potpuno stati.

Mravi se kreću gotovo savršeno: „U koloni, s minimalnim razmakom i bez preticanja“, sažima jedan od autora istraživanja, Marko Gurijeri.

Ne baš za ljude, ali za računare

„Mravi su među rijetkim bićima koja se snalaze i u dvosmjernom saobraćaju, koji liči na naše puteve. A ipak se i tako kreću glatko i bez zastoja“, dodaje Gurijeri.

U dvosmjernom saobraćaju tek poneki mrav zastane da antenama na glavi provjeri nešto kod mrava iz suprotnog smjera, ali odmah nastavi put istom brzinom.

Kod mrava izgleda kao da postoje samo dvije brzine: ili se kreću, ili stoje, ne čini se da neki idu brže ili sporije.

To nije sasvim tačno, ali kada su u koloni, svi se kreću gotovo istom brzinom i stižu na cilj u najkraćem mogućem roku. Drugim riječima, mravi nas uče da je više traka na autoputevima ponekad nepotrebno.

Iz kretanja mrava moglo bi mnogo da se nauči za modele autonomne vožnje, gdje bi čitav saobraćaj mogao biti efikasniji, smatra Gurijeri.

Neka se automobili dogovore

„U budućnosti bi autonomna vozila mogla biti inspirisana kretanjem mrava. Baš kao što insekti komuniciraju prateći trag feromona, tako bi i povezana i automatizovana vozila na inteligentnim putevima mogla koristiti napredne tehnologije kako bi komunicirala i savladavala infrastrukturne izazove“, navodi se u sažetku istraživanja.

Konstatacija saobraćajnih stručnjaka o brzini pri kojoj ima najmanje zastoja mogla bi šokirati i iskusne vozače: samo 85 kilometara na sat.

To je zapravo slično kao kod mrava: tamo nema natovarenih kamiona i Poršea iza njih, vozača početnika i vozača koji rutu znaju bolje nego svog bračnog partnera.

U nekoj budućoj autonomnoj vožnji ključ bi bio u komunikaciji među vozilima kako bi se „dogovorila“ kojom brzinom će se kretati.

Tako bi, baš kao i mravi, „autonomna vozila mogla stvoriti koordinisane kolone koje se kreću najvećom mogućom brzinom i s najmanjim razmakom na paralelnim trakama. To bi značajno moglo povećati efikasnost saobraćajnica, poboljšati uslugu, ali i smanjiti emisiju izduvnih gasova“, zaključuju italijanski naučnici.