Mihal Gostkijevič  [ DW ]

24. 01. 2025. 10:40

Aušvic: Poljska podijeljena oko pitanja hapšenja Netanjahua

Postoje mjesta na poljskom tlu koja imaju dubok značaj, ne samo za Poljake, već i za Jevreje i mnoge ljude u Izraelu. Ta mjesta su koncentracioni logori i logori za istrebljenje u kojima su njemački nacisti tokom Drugog svetskog rata ubili milione Jevreja.

To donekle objašnjava nedavnu žestoku raspravu o tome treba li izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu – kojeg traži Međunarodni krivični sud (MKS) – omogućiti da prisustvuje 80. godišnjici oslobođenja Aušvica u ponedeljak 27. januara.

Govoreći o „apsolutno vanrednim okolnostima“, poljski predsjednik Andžej Duda je 9. januara zatražio od premijera Donalda Tuska i njegove vlade da garantuju sigurno postupanje prema Netanjahuu ako on odluči da prisustvuje tom događaju.

Iako Netanjahu zapravo ne planira lično da prisustvuje, kao što je list Times of Israel potvrdio 9. januara, odluka je naišla na protivljenje i proteste u Poljskoj.

Nalog za hapšenje Netanjahua

Međunarodni krivični sud nadležan je za procesuiranje pojedinaca osumnjičenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Prošlog oktobra izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera i njegovog bivšeg ministra obrane Joava Galanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Pojasu Gaze.

Izrael nije član MKS. Poljska je, međutim, članica i zemlja-osnivač, i zakonski je obavezna da izvrši nalog.

U rijetko viđenom saglasju između vlade i predsjednika, kabinet Donalda Tuska istog dana donjeo je rezoluciju koja je podržala Dudin zahtjev.

U njoj se, međutim, Netanjahu ne spominje po imenu, što je razumljivo s obzirom na to da izraelski premijer ove godine nije izrazio namjeru da dođe na komemoraciju.

Pa zašto je poljska vlada onda uopšte donjela rezoluciju?

„Počast jevrejskom narodu“

U rezoluciji koju je usvojila poljska vlada navodi se da je garancija bezbjednosti za izraelske predstavnike „dio odavanja počasti jevrejskom narodu, čiji su milioni kćeri i sinova bili žrtve Holokausta koji je počinio Treći Rajh“.

Tusk je pritom i sam rekao da je slučaj „veoma delikatan“.

„S jedne strane imamo presudu međunarodnog suda, ali s druge, potpuno mi je jasno da bi svaki predstavnik izraelskih vlasti trebalo da ima sva prava i osjećaj bezbjednosti prilikom posjete logoru Aušvic, posebno na godišnjicu (njegovog oslobođenja)“, rekao je poljski premijer.

Bivši predsjednik MKS: Poljska je obavezna da izvrši nalog

Jedan od prvih istaknutih kritičara odluke vlade u Varšavi bio je ugledni poljski sudija Pjotr Hofmanski, koji je i sam bivši predsjednik Međunarodnog krivičnog suda.

Hofmanski je ukazao na to da Poljska, prema međunarodnom pravu, ima bezuslovnu obavezu da izvrši nalog. Naglasio je, međutim, da poljske vlasti do sada nisu prekršile zakon i da će to učiniti samo ako Netanjahu kroči na poljsko tlo, a ne bude uhapšen.

Protivljenje u kompletnom političkom spektru

Rezolucija kojom se obavezuje da ga neće uhapsiti naišla je i na široko protivljenje u čitavom poljskom političkom spektru.

Novinari, stručnjaci, blogeri, politički komentatori, pravosudni organi i opozicija – od krajnje ljevice, do krajnje desnice – osudili su odluku, iako iz različitih razloga.

Rezolucija je izazvala negodovanje među levičarskim aktivistima i političarima, kao i među pristalicama palestinskog pitanja.

„Ne u moje ime“, objavio je Adrijan Zandberg, lider poljske levičarske stranke Zajedno (Razem), na platformi Iks.

Javno protivljenje i protesti

Takav se stav odrazio i na ankete. Istraživanje javnog mnijenja koje je naručio poljski medij Virtuelna Poljska, a sprovela agencija United Surveys, pokazalo je da gotovo 60 odsto ispitanika smatra da bi Poljska trebalo da uhapsi izraelskog premijera ako prisustvuje komemoraciji u Aušvicu. Samo 24,2 odsto bilo je za pružanje garancije Netanjahuu da neće biti uhapšen. Neodlučnih je 16,6 procenata.

Propalestinski aktivisti organizovali su i protest u Varšavi, tokom kojeg je nekoliko stotina ljudi skandiralo „Uhapsite Netanjahua“ i „Poljska vlada ima krvave ruke“.

Grupa nevladinih organizacija, uključujući inicijativu Istok, Akcija za demokraciju i Svepoljski ženski štrajk, napisala je otvoreno pismo tražeći od Tuska da povuče rezoluciju.

Otvoreno pismo advokata

Poljsko Vrhovno advokatsko veće takođe je apelovalo na predsjednika i vladu da se bezuslovno pridržavaju vladavine prava i sprovode ga, ne samo riječima, već i djelima.

U otvorenom pismu Veće je naglasilo da se na presude sudova i međunarodnih tribunala ne smije gledati kao na stvar izbora, te da bi neizvršavanje naloga MKS potkopalo „povjerenje građana u vladavinu prava u Poljskoj“ i opasno je, čak i ako to diktira spoljna bezbjednost zemlje.

Uloga SAD

Referenca na spoljnu bezbjednost zemlje mogla bi u stvari da bude odgovor na izvještaje medija o jednom drugom navodnom motivu koji stoji iza rezolucije.

Hapšenje lidera izraelske vlade na najozloglašenijem i najsimboličnijem mjestu Holokausta, nesumnjivo bi izazvalo međunarodni protest i žestok odgovor administracije predsjednika SAD Donalda Trampa, moćnog saveznika i Poljske i Izraela.

Poljski mediji citirali su anonimne izvore bliske vladi koji su tvrdili da je rezolucija uglavnom usmjerena na sprečavanje vrlo realnog rizika od krize u američko-poljskim odnosima na početku druge administracije Donalda Trampa.

Štaviše, 9. januara, Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je predlog zakona kojim se prijeti sankcijama protiv svakog ko pomaže MKS u procesuiranju američkih građana ili američkih saveznika – uključujući i Izrael.

Zamka za Donalda Tuska

Htio to ili ne, predsjednik Duda, koji bi u avgustu ove godine trebalo da ode s dužnosti posle svog drugog mandata, stvorio je tešku situaciju za Vladu četiri mjeseca uoči predsjedničkih izbora.

Ti bi izbori, naime, mogli dobro da odrede da li će premijer Tusk imati saveznika u predsjedničkoj palati i, prema tome, potencijalno lakši put za sprovođenje svojih predizbornih obećanja ili će se ponovo suočiti s mogućnošću saradnje s predsjednikom povezanim s opozicionom strankom Pravo i pravda (PiS).

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku