Sanja Kljajić  [ DW ]

21. 01. 2025. 10:58

Srbija na pragu generalnog štrajka

„Korupcija ubija.“ Iza te poruke stalo je desetine hiljada građana Srbije koji svakodnevno na ulicama traže političku i krivičnu odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, ispod koje je stradalo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi.

Protesti iz dana u dan rastu. Demonstracije i blokade puteva postale su svakodnevica. Građani se svakog dana širom Srbije okupljaju kako bi uz 15 minuta tišine odali poštu stradalima.

Studenti su blokirali rad gotovo svih fakulteta na tri najveća državna univerziteta, tražeći, između ostalog, ostavke premijera i gradonačelnika Novog Sada.

„Ja ne mogu da vidim scenario u kom ćemo mi izaći sa blokade, a da se zahtjevi nisu ispunili. Mislim da se svakako desila prekretnica i da je ovo, definitivno, početak kraja“, kaže za DW studentkinja iz Novog Sada Ana Đurić.

Uz studente je stalo i oko 5.000 profesora i saradnika. „Haos, kriminal, vladavina neznanja i loših đaka – to je nešto što prosto čovjek ne može da gleda“, kaže za DW profesorka Pedagoškog fakulteta Ljubica Oparnica. Studenti su joj vratili vjeru u to da su promjene moguće.

„Ja sam stvarno fascinirana načinom na koji studenti rade. To je solidarnost, i taj zid ne može da se probije. Ako svi hoćemo isto, a ovde je dosta jasno da mi hoćemo novi sistem, novo i drugačije vrijeme, ja nekako mislim da prosto režim tu ne može ništa.“

Podrška stiže i iz dijaspore – od Njujorka do Melburna. Građani se okupljaju u svjetskim metropolama u znak podrške, a teniser Novak Đoković poručuje s Australijan opena da i on stoji uz studente.

Građani doniraju hranu, privatnici potrebnu opremu, taksisti besplatne vožnje, a poljoprivrednici obećavaju da će studente na protestima štititi traktorima.

Neprijateljski odnos države

Štit će im, po svemu sudeći, biti potreban, jer pritisci na studente u blokadi postaju sve veći. Provladini tabloidi ih nazivaju stranim plaćenicima i objavljuju njihova lična dokumenta. Pripadnici bezbjednosnih službi posjećuju njihove roditelje.

Na ulicama se bilježi sve više fizičkih napada na demonstrante. Situacija je kulminirala kada je tokom petnaestominutnog pomena stradalima u Beogradu jedan muškarac zaletio automobilom na okupljene i udario studentkinju Pravnog fakulteta, zbog čega je ona završila u bolnici s teškim povredama.

„Jesmo se potresli, ali to nas neće uplašiti, može samo da još više da nas razbjesni“, poručuje Ana Đurić.

Tokom odavanje pošte stradalim, u Ruzveltovoj ulici u Beogradu, povrijeđena je djevojka kada ju je udario i nosio na krovu automobila nakon čega je pala ulicu. pic.twitter.com/M7nxsSuBK2

— TV N1 Beograd (@n1srbija) January 16, 2025

Generalni štrajk

Razgnijevilo je i brojne građane koji su nakon tog incidenta masovnije izašli na proteste i u manjim mjestima širom Srbije. Za studente je to znak da je društvo zrelo za generalni štrajk. Vjeruju da sve mora da stane kako bi se promene zaista dogodile. Mnogi su se već odazvali njihovom pozivu.

Advokatska komora Srbije stupila je u sedmodnevnu obustavu rada, a u štrajk kreće i dio zaposlenih u Elektroprivredi Srbije. Kako saznaje DW, na obustavu rada sprema se i dio medicinskih radnika i umjetnika zaposlenih u javnim ustanovama kulture.

I prosvjetni radnici uz pomoć roditelja obustavljaju nastavu. Iako su reprezentativni sindikati postigli dogovor s Vladom Srbije o povećanju zarada i proglasili moratorijum na štrajk, u više desetina škola drugo polugodište nije počelo na vrijeme.

„Prosvjeti ne može biti dobro dok u društvu vlada sistemska korupcija. Prosvjeti ne može biti dobro dok se u društvu ne poštuje princip podjele i smjenjivosti vlasti. Prosvjeti ne može biti dobro dok su donosioci odluka plagijatori, falsifikatori, uzurpatori i manipulatori“, poručio je Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije. Oni nisu bili među četiri reprezentativna sindikata koja su pregovarala sa vladom oko povećanja plata i izglasali su obustava rada do daljeg.

Predsjednik Vlade Miloš Vučević poručio je da će u škole koje su stupile u obustavu rada biti poslata inspekcije i najavio otkaze.

„Ne prijetim nikome već sam opomenuo sve i zamolio da se ne igraju sa djecom i sistemom obrazovanja“, rekao je Vučević.

Dvije inspektorke već su se oglasile saopštenjem da su odbile da izvrše taj zadatak, jer se on kosi s profesionalnim i etičkim normama, a u jednoj školi su svi zaposleni potpisali izjavu da će dati otkaz ukoliko bilo ko od zaposlenih bude bio izložen nekim mjerama.

Vlast u defanzivi

Dok protesti i solidarnost među različitim djelovima društva raste, vlast pokušava da se izbori s najvećom političkom krizom u svojoj 12-godišnjoj vladavini. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demonstrante optužuje za rušenje ustavnog poretka.

„Sve ovo rade strani instruktori, iz više zapadnih zemalja dolaze. Sve to mi znamo, a ima ih i iz istočnih zemalja među onima koji su radili prljav posao za zapadnu agenturnu mrežu“, rekao je predsjednik Vučić.

On je opoziciji ponudio savjetodavni referendum o povjerenju predsjedniku Republike. Opozicija taj predlog odbija i traži prelaznu vladu čiji bi zadatak bio da stvori uslove za fer i poštene izbore. Za SNS to nije prihvatljivo. Oni su već krenuli u kampanju „Verujem Vučiću“.

„Referendum bi čak i za vlast bio veliki izazov“, smatra politikolog Dušan Spasojević. On vjeruje da će svi ostati na terenu neformalne borbe.

„Djeluje da će oni sada krenuti u neku vrstu kontrakampanje. Postoje naznake da će se praviti takozvani kontramitinzi već od kraj nedjelje i pretpostavljam da je to još jedan od mehanizama kojim će SNS pokušati da kontroliše proteste“, kaže Spasojević za DW.

Kuda će Srbija s ove prekretnice? Za profesorku Ljubicu Opranicu nema dileme. „Jasno je da će se oni teško predati, zato što uživaju ozbiljne privilegije. Zato to izgleda nemoguće. Ali moj osjećaj je da će ova vlast samo da se sruši odjednom kao nadstrešnica koja je pala. Iznenadićemo se. Mislim da su oni na kraju snaga“, vjeruje ona.

Dušan Spasojević je ipak oprezniji, ali i on vjeruje da s ove tačke nema povratka. „Ukoliko vlast i nađe način da izbuši studentske proteste, to će biti jedna vrsta izlaska iz krize, ali će se kriza vratiti u punoj snazi već prvom narednom prilikom“, zaključuje Spasojević.