- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
09. 01. 2025. 13:49
Čitaj mi:
Njemci rekorderi u bolovanju
Nove statistike o bolovanju u Njemačkoj uzburkale su duhove: prema podacima Saveznog statističkog zavoda u Vizbadenu, Njemci su 2023. u proseku proveli na bolovanju 15,1 radni dan. I prethodnih godina Njemačka se u međunarodnom poređenju nalazila na samom vrhu što se tiče dana koje su zaposleni proveli na bolovanju.
Njemci nisu zabušanti
To je odmah ponukalo neke glasove iz privrede da u javnost izađu s predlozima koji bi, prema njihovom mišljenju, Njemce ponovo natjerali da se saberu i ne odlaze na bolovanje nakon prvog šmrcanja. Direktor osiguravajuće kuće „Alijanc“ Oliver Bete tako je predložio uvođenje neke vrste pauze isplate plate za prvi dan bolovanja. „Njemci su u EU prosjeku uvjerljivo na prvom mjestu. Njemačka je svjetski prvak kada je u pitanju bolovanje“, rekao je Bete početkom nedjelje za dnevnik „Handelsblat“.
On je zato predložio da poslodavci radnicima na bolovanju za prvi dan bolovanja ukinu platu. To bi smanjilo troškove za privredu i za kase zdravstvenog osiguranja. „Poslodavci u Njemačkoj plaćaju godišnje 77 milijardi eura za radnike na bolovanju, kase zdravstvenog osiguranja daljih 19 milijardi. To je oko šest odsto ukupnih socijalnih izdataka. U Evropskoj uniji je prosjek 3,5 procenata“, objasnio je Bete. On je ukazao na to da unutar EU u nekim zemljama, poput Švedske, Španile ili Grčke, zaposleni prvog dana bolovanja moraju da računa s tim da im taj dan neće biti plaćen.
Prije njega i se članica gremijuma, tzv. „Ekonomskih mudraca“, Monika Šnicer, založila za ukidanje plaćanja prvog dana bolovanja.
SPD protiv, Demohrišćani za
Na reakciju sindikata i vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), u čijim rukama se nalazi resorno Ministarstvo rada, nije trebalo dugo čekati. „Ko bolesne zaposlene paušalno sumnjiči za zabušavanje, taj ima potpuno pogrešnu sliku o zaposlenima u ovoj zemlji“, rekao je ministar rada Hubertus Hajl (SPD) reagujući na raspravu o ukidanju plaćanja prvog dana bolovanja. On je dodao da sa SPD-om na vlasti neće biti ukidanja plaćanja bolovanja.
Savez njemačkih sindikata (DGB) je predlog ukidanja plaćanja bolovanja od prvog dana nazvao „besramnim“.
Ali, demohrišćanski političari CDU/CSU, koji će, kako stvari trenutno stoje, izaći kao najjača snaga na izborima krajem februara, vrlo su otvoreni za uvođenje dana pauze u plaćanju bolovanja. „Njemački socijalni sistem je prilično opterećen i zato moramo da budemo otvoreni za nove ideje“, rekao je potpredsjednik poslaničke grupe CDU/CSU Sep Miler za portal Politiko.
Sve stariji zaposleni
Markus Bejer, savezni predsjednik Njemačkog udruženja ljekara opšte prakse, ne slaže se s ocjenom da su njemački radnici zabušanti. „Ne, mi nismo nacija bolesnih. Ovih dana u svojoj ordinaciji vidim upravo ono što su pokazale procjene zdravstvenih osiguravajućih društava posljednjih mjeseci: sve više ljudi s akutnim infekcijama dolazi u ordinaciju. To je djelimično efekat zaostatka pandemije“, rekao je Bejer za DW. On je ukazao i na to da porast u statističkim mjerenjima treba povezati i s novim sistemom prijave bolovanja.
„Uvođenje elektronske prijave bolovanja poslodavcima i zdravstvenim osiguravajućim društvima još jedan je razlog za visok nivo bolovanja u Njemačkoj. S obzirom na to da prije nisu svi pacijenti slali svoje potvrde zdravstvenim osiguravajućim društvima, njihova bolovanja nisu ni bila evidentirana. Od 1. januara 2023. evidentiraju se sva bolovanja“, zaključuje Bejer i ukazuje na još jedan aspekt porasta broja dana provedenih na bolovanju. „Ono što je evidentno jeste to da prosječna starost stanovništva i zaposlenih raste. To znači da raste i broj hroničnih bolesti i bolovanja.“