Kersten Knip  [ DW ]

09. 01. 2025. 11:26

Izbor predsjednika u Libanu: „Prvi pozitivan korak“

Više od dvije godine Liban nije imao predsjednika, ali to bi sada trebalo da se promijeni. Tamo se, naime, ovog četvrtka (9. januar) bira novi šef države. Trenutno je, prema ustavu, izvršna vlast u rukama premijera i njegovog kabineta. Međutim, prelazna vlada premijera Nadžiba Mikatija ima ograničena ovlašćenja, zbog čega se smatra nesposobnom da prevaziđe političku i ekonomsku blokadu zemlje.

Nakon više od dvije godine političkih blokada između suprostavljenih strana, izbor predsjednika u Libanu sada je moguć zahvaljujući sporazumu o primirju koji su krajem novembra prošle godine postigli Izrael i Hezbolah, nakon višemjesečnih sukoba. Smatra se da je izbor predsjednika, a zatim i uspostavljanje funkcionalne izvršne vlasti, ključni korak ka vjerodostojnoj primjeni sporazuma koji ističe krajem januara.

Brojne krize

Trinaesti pokušaj izbora predsjednika u libanskom parlamentu održava se u vrijeme višestrukih kriza. Liban se godinama suočava s teškom recesijom – štedni računi građana u bankama su zamrznuti, a vrijednost valute značajno je pala. Uz to, zemlja se nosi s posljedicama rata između Hezbolaha i Izraela, koji je doveo do velikih razaranja i u Libanu i u Izraelu. Kao hitan zadatak sada se postavlja učvršćivanje primirja.

Jedan od ključnih zadataka libanskih vlasti jeste stvaranje uslova za povratak izbjeglica raseljenih tokom rata u njihove rodne krajeve. Osim toga, Liban ima interes da se veliki broj sirijskih izbjeglica, koji trenutno borave u zemlji, vrati u svoju domovinu.

„Situacija je u mnogim aspektima dramatična“, kaže Mihael Bauer, direktor bejrutskog predstavništva Fondacije Konrad Adenauer bliske njemačkim demohrišćanima (CDU/CSU). „Zato nije dovoljno dogovoriti se oko kandidata koji bi bio rezultat minimalnog kompromisa stranaka zastupljenih u parlamentu. Potreban je predsjednik koji će vjerodostojno donijeti neophodni preokret“, izjavio je Bauer za DW.

Dogovor uoči izbora

Kratak rok do izbora stavio je libanske političke stranke pod ogroman pritisak. Da bi uopšte mogli da predlože kandidate s ozbiljnim šansama za uspjeh, bile su potrebne intenzivne prethodne konsultacije. Proces je dodatno otežan zbog podijeljenog parlamenta s brojnim frakcijama, kao i zbog poštovanja dogovorenog konfesionalnog sistema proporcionalnosti, koji određuje podjelu ključnih političkih funkcija u zemlji. Prema tom sistemu, predsjednik mora biti maronitski hrišćanin, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šiitski musliman.

Kao najizgledniji kandidat za predsjednika Libana ističe se general Jozef Aun, vrhovni komandant libanskih oružanih snaga. Čak i opozicija pruža podršku njegovoj kandidaturi, što se pripisuje novoj spremnosti na kompromis Hezbolaha.

Donedavno je Hezbolah, koji ima predstavnike u parlamentu i vladi, podržavao Sulejmana Frangija, saveznika svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara el Asada. Međutim, novi vođa Hezbolaha, Naim Kasim, naznačio je da bi milicija mogla da podrži i drugog kandidata koji ima širu podršku stanovništva.

Posljedice rata

Libanski politički analitičar Roni Čatah izjavio je za DW da promjena stava Hezbolaha dijelom proizilazi i iz rata s Izraelom. Tokom tog sukoba politički uticaj Hezbolaha na unutrašnjem planu značajno je oslabio.

„To se vidi i po tome što je Hezbolah odustao od protivljenja imenovanju Jozefa Auna. To jasno ukazuje da oni ne mogu da spriječe da vrhovni komandant vojske postane sljedeći predsjednik Libana“, kaže Čatah.

Mihael Bauer ističe da je Aun popularan zato što predvodi vojsku, instituciju koja je gotovo jedina zadržala povjerenje libanskog stanovništva.

„Predsjednik Jozef Aun za mnoge Libance predstavljao bi novu, pozitivnu snagu. Vjerovatno bi uživao široku podršku stanovništva. Njegovo vojno iskustvo takođe ga čini sposobnim da ozbiljno pristupi bezbjednosnim izazovima s kojima se zemlja suočava. Svi ti faktori vjerovatno su motivisali mnoge političke stranke da podrže njegovu kandidaturu“, ocjenjuje Bauer.

„Prvi pozitivan korak“

Međutim, bez obzira na ishod izbora, najvažnije je u stvari već samo to da Liban konačno dobije novog predsjednika, kaže Roni Čatah. „On je preduslov da država postane potpuno funkcionalna.“ Takođe je potrebna i vlada legitimisana izborima, novi premijer i novi parlament, umjesto trenutne prelazne administracije.

„Sve su to preduslovi da Liban funkcioniše kao država. Sada, prvi put nakon dvije godine, postoji mogućnost da se izabere predsjednik. A to je prvi pozitivan korak.“

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku