Nenad Krajcer  [ DW ]

30. 12. 2024. 13:26

Zoran Milanović: Kafanski stil za lijeve i desne

U prvim izvještajima njemački mediji uglavnom ističu da je aktuelni predsjednik Zoran Milanović tesno ispustio pobjedu već u prvom krugu izbora, ali se osvrću i na njegov proruski i antizapadni ton.

Ne propušta se ni pominjanje Milanovićevog kursa u spoljnoj politici koji se dobrim dijelom razlikuje, posebno kada je riječ o Ukrajini, od onog većine zemalja Evropske unije.

Kafanski stil odgovara i ljevici i desnici

Tako portal informativne televizije ntv Milanovića već u naslovu opisuje kao političara koji zastupa „antizapadni kurs prema Ukrajini“.

U uvodu se pominje i tajna njegovog uspjeha kod birača. „Kao predsjednik, Milanović je poslednjih pet godina koristio populističku retoriku i njegovao kafanski stil. Time se ne obraća samo svojoj bazi s ljevice nego i desnim i ultradesničarskim biračima“, navodi se u tekstu o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

Za Milanovićevog konkurenta Dragana Primorca ispred HDZ-a, ntv prenosi: „Za političku formaciju s najviše resursa i najmoćnijom mrežom u cijeloj zemlji, rezultat njihovog kandidata djeluje kao blamaža.“

Proruske tendencije

Dalje se opisuje uloga predsjednika u Hrvatskoj i navode neki dosadašnji Milanovićevi potezi, posebno kao vrhovnog komandanta vojske „jedne članice NATO-a“.

„Milanović je pojačano pokazivao proruske tendencije i jasno se izjašnjavao protiv vojne pomoći Ukrajini koju je napala Rusija. U predizbornoj kampanji je djelovao protiv navodnog slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu, iako to do sada niko nije pominjao niti planirao“, navodi se u tekstu.

Dodaje se kako Milanović blokira učešće hrvatskih oficira u komandi NATO za Ukrajinu, čemu teži prozapadna vlada Andreja Plenkovića.

Srozavanje političke kulture

Inače se u njemačkim medijima zaključuje da je „gorka netrpeljivost“ između predsjednika i premijera zemlje dovela do srozavanja političke kulture u Hrvatskoj.

Tim pitanjem se bavi i dnevnik Frankfurter algemajnce cajtung (FAZ), koji ne pominje udarce ispod pojasa između Milanovića i Plenkovića nego između aktuelnog predsjednika i glavnog konkurenta Primorca.

„Tokom predizborne kampanje, dva najizglednija kandidata su se međusobno vrijeđala i kritikovala. Milanović je izazivača Primorca nazvao ‘lažnim poput novčanice od 13 evra i dosadnim poput prijateljske utakmice’. Za Primorca, Milanović je čovjek ‘kome ništa nije sveto, ni posao niti domovina’, i koji ‘ustaje u 11:30’.“

FAZ, kao i više drugih medija, ukazuje i na ne baš blistavo stanje u Hrvatskoj. „EU članica s oko 3,8 miliona stanovnika trenutno se bori protiv visoke inflacije, široko rasprostranjene korupcije i manjka radne snage.“

Populisti koriste zbunjenost Hrvata u vezi s migracijom

U vezi s nedostatkom radne snage, Katolička novinska agencija (KNA) u analizi pominje i antimigrantsku retoriku koja je vladala tokom predizborne kampanje.

Tu posebno ističe kandidatkinju Mariju Selak-Raspudić i kandidata Miru Bulja, pri čemu citira ovog potonjeg, koji je tokom kampanje obećao slanje vojske na granice u slučaju pobjede na izborima.

KNA citira i analitičarku Senadu Šelo Šabić iz Zagreba, koja ukazuje da se građani Hrvatske još uvjek nisu pomirili s radnom migracijom.

„Tradicionalno je Hrvatska iseljenička i tranzitna zemlja. No poslednjih godina je otvorila vrata za radnike iz inostranstva, što je građane dočekalo nespremne. Mnogi ne prave razliku između onih koji traže azil, neregularnih migranata i radnika koji legalno dolaze u Hrvatsku“, kaže Šelo Šabić. Takvu zbunjenost, kako se navodi u tekstu, sada koriste populisti.

Kao drugu temu u kampanji, KNA pominje i suočavanje s posledicama ratova devedesetih i citira Dragana Primorca, koji je najavio razotkrivanje zločina koje su počinili JNA i srpske jedinice.

„Želim otkriti sva mjesta na kojima su ubijeni i pokopani hrvatski mučenici“, prenosi KNA Milanovićevu izjavu s tim u vezi.

U članku se ukazuje i na moguću međusobnu blokadu u spoljnoj, odbrambenoj i bezbjednosnoj politici, koja se temelji na netrepeljivosti predsjednika i premijera, koji dolaze iz suprotnih političkih tabora, što bi se, na primjer, moglo odraziti na zastoje u imenovanju ambasadora.