Karla Blajker  [ DW ]

26. 12. 2024. 08:44

Da li će Tramp sprovesti kontroverzni „Projekat 2025“?

Donald Tramp još nije predsjednik, a već je bilo mnogo svađa oko članova njegove buduće vlade. Nekoliko ljudi koje je odabrao da budu u njegovom kabinetu ili na drugim važnim položajima izazvalo je žestoke rasprave i u Kongresu i u medijima.

U novembru se Trampov prvi kandidat za državnog tužioca (ministar pravosuđa u SAD, prim. red.) Mat Gec povukao nakon prave provale bijesa i nevjerice. Mediji su prenijeli da je Donald Tramp Gecu objasnio da „ne može da skupi dovoljno glasova“ da bude potvrđen u Senatu. To nije čudno, s obzirom na to da se Gec posvađao i s nekim Republikancima, a i da je bio pod istragom zbog navodnih seksualnih odnosa s maloljetnicom.

Opšti utisak je da Tramp svoje najbliže saradnike ne bira na osnovu kvalifikacija, nego na osnovu odnosa s novoizabranim predsjednikom: „Izbor članova kabineta ogledalo je lojalnosti Trampu, bilo prije ili bilo tokom kampanje“, smatra Mišel Igan, profesorka političkih nauka sa Univerziteta u Vašingtonu.

Spisak želja ekstremnih konzervativaca

Isto tako, Tramp nemjerava da u svoju vladu uvede nekoliko ljudi povezanih s tzv. „Projektom 2025“, ultrakonzervativnim manifestom za budućnost Sjedinjenih Država koji je objavila Fondacija Heritejdž iz Vašingtona. „Taj izvještaj na 900 stranica donosi političke planove koji su zasnovani na veoma konzervativnoj društvenoj viziji“, sumira sadržaja „Projekta 2025“ Stormi-Anika Mildner sa berlinskog Instituta Aspen-Njemačka. I dodaje: „Mnogi prijedlozi u tom izvještaju imaju za cilj da još više prošire moć predsjednika.“

Ne samo to: projekat predviđa i da se smanji uticaj Agencije za zaštitu okoline (EPA), baš kao i da se iz dokumenata američke vlade izbace odredbe o zaštiti klime. Tu je i plan o tome da se smanji broj doseljenika, kao i ograničavanje prava na abortus.

Tramp se tokom predizborne kampanje jasno ogradio od tog spiska želja konzervativnih desničara: „Ne znam ništa o projektu 2025“, objavio je preko društvene mreže Truth Social. „Ne slažem se s nekim stvarima koje tamo pišu, a neke stvari koje traže su apsolutno smiješne i katastrofalne.“

„Ne zna ništa“ o Projektu 2025

I nakon pobjede na izborima, Trampovi ljudi nastavili su da naglašavaju da postoji distanca između budućeg predsjednika i konzervativnog manifesta: „Predsjednik Tramp nikada nije imao nikakve veze s Projektom 2025“, izjavila je buduća portparolka Trumpa, Kerolajn Livit za agenciju AP. „Svi kandidati i imenovanja u kabinetu predsjednika Trampa su svim srcem predani programu predsjednika Trumpa, a ne programu neke grupe spolja.“

Ipak, ostaje činjenica da su neki od autora „Projekta 2025“ sada važni saradnici budućeg američkog predsjednika. Na prvom mjestu je to Ras Vout, koji bi trebalo da stane na čelo kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), nakon što ga Senat potvrdi na tom položaju. On bi dakle trebalo da bude zadužen za pripremu budžeta koji je predložio predsjednik i generalno za sprovođenje vladine politike među agencijama.

Vout je taj koji je napisao poglavlje „Projekta 2025“ o predsjedničkim ovlašćenjima koje bi, kako vjeruje, trebalo da budu znatno veće. On smatra da je njegova uloga u vladi odlučujuća da se to i sprovede: „Direktor kancelarije mora na svoj posao da gleda kao na najbolju i najopsežniju aproksimaciju predsjednikovog uma“, napisao je Vout. Kancelarija za upravljanje i budžet je, prema njegovim riječima, kao nekakva „predsjednikova služba za kontrolu vazdušnog saobraćaja“ i trebalo bi da bude „uključena u sve aspekte političkog procesa Bijele kuće“. U idealnom slučaju, naglasio je Vout, to bi postalo „dovoljno moćno da nadjača birokratiju u agencijama“.

Nije po ukusu ni svih Republikanaca

Tu je zatim i Brendan Kar, koji bi, prema Trampovoj volji, trebalo da stane na čelo Savezne komisije za komunikacije (FCC) – što je položaj koji ne zahtijeva potvrdu Senata. Kar je pak autor poglavlja „Projekta 2025“ upravo o toj agenciji. U njemu on poziva na ograničavanje imuniteta tehnoloških platformi od sadržaja koji na njima postavljaju treće strane. To konkretno znači da bi Jutjub, na primjer, mogao da bude odgovoran za video koji je postavio neki korisnik, a čiji sadržaj krši zakon.

I već spomenutu portparolku budućeg američkog predsjednika, Kerolajn Livit moguće je videti na snimcima obuke za „Projekat 2025“ za konzervativce zainteresovane za zaduženja u konzervativnoj vladi. Tu je i Tomas Homan, Trampov budući „car granica“, a koji se navodi i kao saradnik na „Projektu 2025“, a i kao gostujući saradnik u Fondaciji Heritejdž.

S toliko autora različitih poglavlja, kao i zagovornika „Projekta 2025“, teško je povjerovati da Tramp i njegova vlada neće htjeti da sprovedu bar nešto iz tog manifesta, smatra stručnjak za međunarodne ekonomske odnose Mildner.

Kako „zaobići“ Senat?

Ambasadore, ministre i direktore važnih agencija obično treba da potvrdi američki Senat, gdje Republikanci imaju malu većinu od 53 mjesta prema 47 Demokrata.

Ali, postoji način i da se izbjegne taj postupak: Tramp bi mogao da izvrši tzv. „imenovanja za vrijeme odsustva“, postavljajući članove kabineta dok Kongres ne zasijeda. On je već preko društvene mreže Iks pozvao Republikance da odobre taj njegov neobičan plan.

Any Republican Senator seeking the coveted LEADERSHIP position in the United States Senate must agree to Recess Appointments (in the Senate!), without which we will not be able to get people confirmed in a timely manner. Sometimes the votes can take two years, or more. This is…

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) November 10, 2024

„Veliko je pitanje da li će Senat otići na odmor kako bi omogućio predsjedniku da imenuje svoju vladu bez odobrenja“, smatra profesor politikologije Nolan Mekarti sa Univerziteta Prinston.

„Nikada zapravo nismo imali situaciju da se vreme odmora i praznika koriste u tako velikoj mjeri. To se obično i tek ponekad koristi za jedno ili dva imenovanja, ali bilo bi zabrinjavajuće imati čitavu vladu s ljudima imenovanim za vreme odsustva.“