Katrin Tominski (MDR)  [ DW ]

17. 12. 2024. 13:14

Stručnjaci otkrili razloge urušavanja mosta u Drezdenu

Nema spasa za Karolin most. I onaj dio koji se nije urušio u nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima 11. septembra ove godine mora biti srušen. Most je – bar ono što je od njega preostalo – previše opasan za saobraćaj, tvrde stručnjaci. Razlog je korozija, odnosno narušavanje statike mosta nakon pada jednog njegovog dijela u Labu.

To je ukratko rezultat ekspertize koju je ovih dana predstavio Štefen Marks, profesor s Tehničkog univerziteta (TU) u Drezdenu. Stručnjak za mostove je na posebnoj sjednici Gradskog vijeća Drezdena između ostaloga rekao: „Karolin most je vrijedna građevina, ali s obzirom na postojeću konstelaciju, isključujemo mogućnost djelimičnog puštanja mosta u saobraćaj."

Korozija je kriva

Stručnjaci iz čitave Njemačke koji su radili na istrazi mogućih razloga koji su doveli do urušavanja mosta bili su šokirani onim što su vidjeli na Karolinom mostu, rekao je Marks. Korozija je u tolikoj mjeri bila uznapredovala da su prilikom uviđaja na licu mjesta doslovno popucale žice, odnosno sajle koje su osiguravale konstrukciju. „Tako nešto brutalno nikada nisam vidio", dodao je njemački stručnjak za mostove.

Djelovi mosta, i onog urušenog, ali i dijela koji nije bio urušen, istraženi su i u laboratoriji. Tamo su potvrđene sumnje koje su Marks i njegove kolege imali prilikom uviđaja na licu mjesta:

„U laboratoriji smo se suočili sa užasom. Otkrili smo mnoštvo malih pukotina. Radilo se o naprslinama koji su sezale skoro do sredine čeličnih djelova konstrukcije", dodao je Marks.

Prilikom urušavanja mosta na sreću niko nije stradao.

Ekspert za mostove Marks je prilikom predstavljanja svoje ekspertize naglasio da njegov tim ne može da preuzme odgovornost za puštanje u saobraćaj dijela mosta koji se nije urušio u nesreći početkom septembra: „Čim bismo ga pustili u saobraćaj, oštećenja na mostu bi se povećala. A u jednom trenutku bi konstrukcija mogla da pukne poput stakla i odjednom da se sruši u rijeku Labu."

Most izgrađen u DDR-u

Profesor Marks smatra da se konvencionalnim metodama nije moglo predvidjeti urušavanje dijela Karolinog mosta. Radilo se o kombinaciji raznih faktora, dodao je. Prve pukotine u mosta su, kako je naglasio njemački stručnjak, otkrivene još devedesetih godina prošlog vijeka, odnosno početkom ovog milenijuma.

„Most je bio intenzivno nadziran, vrlo pažljivo se istraživalo. Lako je sada donositi ocjene, ali bile bi potrebne sposobnosti nekog vidovnjaka da se uoče mogući problemi i izvuku odgovarajući zaključci", rekao je.

Karolin most je pušten u saobraćaj 1971 godine. On povezuje centralni dio Drezdena s novim, sjevernim dijelom tog grada (Nojštat). Grad Drezden je saopštio da su uobičajene, odnosno redovne kontrole stanja u kojem se nalazi most bile sprovođene u skladu sa zakonskim propisima.

Prvi problemi na mostu su se, kako tvrde stručnjaci, dogodili već tokom gradnje. U ekspertizi drezdenskog tima stoji da je vlaga koja je „ušla" u konstrukciju tokom građevinskih radova prije više od pola stoljeća bila razlog za mikrobiološki indukovanu koroziju.

U godinama koje su uslijedile, u unutrašnjosti konstrukcije korozija je polako „nagrizala" noseće čelične djelove, a u kombinaciji s „umorom" materijala, čelične sajle jednostavno su popustile, tako da je dio mosta završio u Labi.

„Kod takve vrste korozije vodonik prodire u metalne materijale, a u kombinaciji sa umorom materijala to sve dovodi do pukotina i materijal vremenom postaje lomljiv", objasnio je Marks i dodao da se taj proces nije mogao zaustaviti mjerama spolja. Mostu je, pojednostavljeno rečeno, istekao rok trajanja.

Da li je bilo fušarenja?

Štefen Marks se prilikom prezentacije u Gradskom vijeću Drezdena osvrnuo i na kritike jednog dijela javnosti, odnosno onih ljudi koji tvrde da je Karolin most pao zbog konstrukcijske greške koju su napravile vlasti DDR-a. On je to demantovao:

„Urušavanje Karolinog mosta nije istočnonjemački problem. Nije bilo fušarenja prilikom izgradnje. Radovi na mostu su prema tadašnjim uslovima bili enormno dobri", rekao je.

U čitavoj Njemačkoj postoji oko hiljadu mostova koji su po svojoj konstrukciji i načinu gradnje uporedivi s Karolinim mostom, podsjetio je stručnjak s Tehničkog univerziteta Drezden. Mnogi od njih čekaju na sanaciju. Njemačka infrastruktura je generalno u lošem stanju.

Marks je podsjetio i na urušavanje Kongresne dvorane u Berlinu 1980 godine, što je po njemu dokaz da ni „zapadne" građevine s čeličnom konstrukcijom nisu otporne na nesreće poput one koja se u Drezdenu dogodila prije tri mjeseca.