Nenad Krajcer  [ DW ]

09. 12. 2024. 15:27

Šolc, Vučić, litijum i njemačka predizborna kampanja

Borba za posrnulu njemačku automobilsku industriju i radna mjesta u industriji uopšte, polako ali sigurno se kristališe kao jedna od centralnih tema njemačke predizborne kampanje koja je, sudeći po učestalosti sa kojom se kancelarski kandidati parlamentarnih stranaka pojavljuju u političkim emisijama, već odavno počela.

To je prije svih shvatio kancelar Olaf Šolc: Bilo da se radi o prošlonedjeljnoj nenajavljenoj posjeti Kijevu ili današnjem (9.12.) kriznom sastanku s predstavnicima njemačke teške industrije, Šolc ne gubi vrijeme pokušavajući da ubijedi birače da mu ponovo daju povjerenje.

Iako istraživanja javnog mnjenja, nešto manje od tri mjeseca uoči vjerovatnih prijevremenih izbora, Šolcu i njegovoj SPD ne daju mnogo šansi, posljednje ankete su pokazale blagi rast podrške SPD-u, što će aktuelnom kancelaru pružiti dodatni podsticaj za intenziviranje kampanje.

Predizborni termin u Saksoniji

Jedan od termina koji spadaju u ovaj predizborni niz jeste i sjutrašnji sastanak u malom saksonskom gradu Frajbergu, gdje će mu u obilasku Saksonske kancelarije za rudarstvo, koje postoji od 12. vijeka, društvo praviti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Tema sastanka: „Održiva eksploatacija litijuma“. U obližnjem Altenbergu kompanija Zinnwald Lithium planira eksploataciju 15.000 tona litijum-hidroksida godišnje.

Šolc je već boravio u Frajbergu krajem avgusta, kada se informisao o napretku planova za eksploataciju litijuma, koji bi trebalo da zadovolji potrebe za oko milion baterija za električne automobile.

Prethodno je u julu, u prisustvu Šolca, Vučića i potpredsjednika Evropske komisije Mariša Šefčoviča, potpisan ugovor između Srbije i Evropske unije o eksploataciji litijuma u dolini Jadra.

Uslijedili su višemjesečni protesti građana u Srbiji koji se protive eksploataciji litijuma u ekološki osjetljivoj dolini Jadra.

Ljevica: Zaboravljene lekcije iz odnosa s Rusijom

O ovim protestima i skepticizmu koji mnogi građani Srbije, ali i aktivisti izvan Srbije, gaje prema projektu, pročulo se i u Njemačkoj.

Na pitanje Ljevice u Bundestagu, njemačka vlada je u jednom dokumentu, koji je nedavno prenio dnevnik Velt, projekat Jadar okarakterisala kao „političku i ekološko-političku mjeru suverene države, koju njemačka vlada prima na znanje“.

Istovremeno, na pitanje iste stranke - kako njemačka vlada ocjenjuje nivo nezavisnosti pravosuđa i vladavine prava u Srbiji - odgovoreno je da su neki reformski planovi implementirani, ali da „su i dalje nužni suštinski reformski koraci“. Njemačka vlada takođe ne sumnja u odluku Ustavnog suda Srbije, koji je dao zeleno svijetlo projektu Jadar.

Poslanica stranke Ljevica Kornelija Mering oštro je kritikovala stav njemačke vlade prema vlastima u Srbiji. „Kancelarskom kabinetu su važniji interesi njemačke automobilske industrije od interesa lokalnih građana u Srbiji“, rekla je Mering i dodala: „Njemačkoj vladi je izgleda litijum zapušio usta, i očigledno ništa nije naučeno iz lekcije s Rusijom“, očito aludirajući na kobnu njemačku zavisnost od ruskog gasa.

Juratović: Briga za njemačkog radnika

Skepsu oko angažmana Šolca u vezi sa projektom Jadar pokazuju i u njegovom SPD-u.

Josip Juratović, poslanik i dugogodišnji izvjestilac SPD za zapadni Balkan, doduše govori o potrebi transformacije njemačke automobilske industrije za šta je potreban i srpski litijum, ali istovremeno zaključuje da protesti u Srbiji protiv ovog projekta ukazuju na upitnost cijele ideje.

„Nažalost, Srbija nije u mogućnosti da sprovede iskopavanje koje bi bilo ekološki prihvatljivo, tako da narod s pravom protestuje protiv tog projekta. Srbija, nažalost, nema institucionalne nadzorne organe, barem ne u dovoljnoj mjeri, koji bi pratili iskopavanje, a vjerujem ni dovoljno jake zakonske i pravne okvire", kaže Juratović.

Imajući na na umu njemačkog radnika, Juratović kaže da bi se litijum u Srbiji ipak mogao održivo i ekološki prihvatljivo eksploatisati - ako bi se kontrolisali standardi, kao što bi to trebalo biti primijenjeno i prilikom eksploatacije litijuma u Saksoniji, u Altenbergu.

„Da bi taj projekat bio vjerodostojno sproveden, potreban je praktičan primjer u Njemačkoj, a to je Saksonska uprava za rudarstvo u Frajbergu.

Unija: „Kontradiktorna politika vlade Olafa Šolca"

Spoljnopolitički portparol poslaničkog kluba demohrišćanske Unije CDU/CSU, Jirgen Hart, smatra da vlada Olafa Šolca vodi kontradiktornu politiku kada je u pitanju Srbija.

„Savezna vlada nastavlja svoj nejasan kurs u spoljnoj politici. Kancelar Olaf Šolc prima predsjednika Srbije u Saksoniji da bi mu pokazao kako se tamo kopa litijum prema najvišim ekološkim standardima. Istovremeno, članovi njegove stranke, poput predsjednika Odbora za spoljne poslove Bundestaga, Mihaela Rota, pozivaju na prekid pregovora o pristupanju Srbije EU", kaže Hart.

On zaključuje da ni Šolc ni Rot „očigledno nisu usklađeni" sa ministarstvom spoljnih poslova, koje je u rukama stranke Zeleni, jedine preostale stranke u Šolcovoj oslabljenoj koaliciji.

Zeleni: kada je Vučić u pitanju - oprezno

Boris Mijatović, izvjestilac stranke Zeleni za zapadni Balkan, uprkos ekonomskim interesima Njemačke i brizi za njemačku automobilsku industriju i radna mjesta, smatra da, kada je Vučić u pitanju, treba biti na oprezu.

„Čak i ako Njemačka i EU imaju strateški interes za dobre ekonomske odnose sa Srbijom, ne smijemo zaboraviti s kim imamo posla", rekao je Mijatović za DW. On podsjeća da je Srbija, prema organizaciji Freedom House, sada „hibridna država" u kojoj predsjednik Vučić „balansira ne samo između Rusije, Kine i EU, već i između autokratije i demokratije".

„Ne možemo gospodina Vučića osloboditi odgovornosti kada se, na primjer, veličaju osuđeni ratni zločinci ili kada se stalno iznova negira genocid u Srebrenici. Aktuelni masovni protesti u Srbiji pokazuju da u zemlji ne postoji demokratski dijalog između građana i političke odgovornosti te da se demokratija uporno demontira", zaključuje Mijatović.

Nič: Klaster 3 i Radoičić

Kod nekih posmatrača u Njemačkoj upravo projekat eksploatacije litijuma uliva nadu u mogući pozitivni politički uticaj, pogotovo kada je u pitanju vladavina prava.

Milan Nič iz Društva za spoljnu politiku (DGAP) iz Berlina za DW kaže: „Za očekivati je da će Šolc razgovarati o evropskom putu Srbije, odnosno njemačkoj poziciji oko otvaranja klastera 3 u Briselu krajem decembra"

Nič konkretno izražava nadu da će se njemački kancelar založiti za ubrzanje procesa protiv predstavnika Srba na Kosovu, Milana Radoičića, koji je osumnjičen za umiješanost u događaje u Banjskoj prošle godine.

Piščević: neizvjesna sudbina litijumskog projketa

Maja Piščević iz beogradske kancelarije Atlantskog saveta ukazuje na to da njemački kancelar Šolc prilikom potpisivanja sporazuma u julu nije ni riječju pomenuo demokratske deficite u Srbiji.

„Ono što je za srpsku javnost bilo posebno bolno je to da tokom zajedničke konferencije za štampu, kancelar Šolc nije nijednom riječju pomenuo stanje demokratije u Srbiji, a posebno vladavine prava, što ranije nikada nije bio slučaj kada je u pitanju njemačka vlada", rekla je Piščević za DW.

Ipak, kako dalje kaže, posljednji događaji u Srbiji poljuljali su „sigurne temelje" Vučićevog projekta eksploatacije litijuma.

„Što se tiče dalje sudbine projekta, ona je neizvjesna s obzirom na brojne proteste, posebno sve masovnije među studentima univerziteta širom zemlje, nakon tragedije u Novom Sadu. Dodatno, većina građana Srbije i dalje je protiv kopanja litijuma jer nemaju povjerenja u institucije da će ispuniti najviše ekološke standarde kako bi zaštitile zdravlje građana Srbije. Tragedija u Novom Sadu, u kojoj je 15 nevinih ljudi izgubilo život, samo je dodatno ojačala uvjerenje građana da žive u zemlji u kojoj su institucije zarobljene i onemogućene da obavljaju svoj posao", zaključila je Piščević.