- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
06. 12. 2024. 08:13
Čitaj mi:
Briga oko privrede potiskuje sve ostale teme među Njemcima
Ako se pitaju građani Njemačke, onda je posrnula privreda najurgentniji problem njihove zemlje u decembru. To je rezultat redovnog mjesečnog ispitivanja javnog mnjenja „Njemački trend“ (Deutschlandtrend) koje za javni servis ARD sprovodi institut Infratest-dimap. Pritom je 45 odsto od oko 1.300 ispitanika u toj reprezentativnoj anketi navelo da je ekonomska situacija najvažniji problem u ovom trenutku.
Nije ni čudo: građani su veoma zabrinuti za radna mjesta nakon što se saznalo da veliki koncerni poput Folksvagena namjeravaju da otpuste radnike i da zatvore pogone. Ujedno, 23 odsto ispitanih kao najvažniji problem vidi pitanje useljavanja i dolaska izbjeglica i migranata, a 18 procenata kao najveći problem navodi opasnost od brojnih oružanih sukoba u svijetu poput rata u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Ipak, ono što dominira u svemu jeste zabrinutost za ekonomsku budućnost, što je takođe u skladu s činjenicom da stručnjaci Njemačkoj za iduću godinu predviđaju samo slab ekonomski rast, ako ga uopšte i bude. Poređenja radi, prije nešto više od tri godine, u septembru 2021, kada se posljednji put glasalo na izborima za Bundestaga, samo sedam odsto ispitanih bilo je zabrinuto za ekonomsku budućnost.
Blagi napredak za (još uvijek) vladajuće Socijaldemokrate
Prije mjesec, 7. novembra, vlada koju su činili Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP) raspala se zbog spora oko mjera u borbi protiv ekonomskih problema. Liberali su napustili kabinet, a kancelar Olaf Šolc (SPD) otada je na čelu manjinske vlade zajedno sa Zelenima. Zbog raspada koalicije 23. februara sljedeće godine održaće se vanredni izbori za Bundestag.
A da se izbori održavaju sada, pobjednici bi uvjerljivo bili demohrišćanski konzervativci CDU i CSU s predsjednikom CDU Fridrihom Mercom na čelu kao kandidatom za kancelara. Iako su blago izgubili na podršci u odnosu na prethodno istraživanje sprovedeno sredinom novembra, oni su i dalje daleko ispred svih konkurenata s 32 odsto podrške. Socijaldemokrate kancelara Šolca malo su ih sustigli, sada s podrškom od 16 odsto birača.
Djelimično desno-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila bi 18 odsto glasova i tako postala druga po snazi stranka u zemlji. A FDP, koji je napustio vladu nakon što je kancelar Šolc otpustio njihovog lidera Kristijana Lindnera s mjesta ministra finansija, više ne bi bili zastupljeni u Bundestagu zbog toga što sa četiri odsto podrške ne bi prešli izborni cenzus od pet procenata.
Loše ocjene za vodeće političare
Na početku predizborne kampanje Šolc želi da se profiliše kao „regent mira“ koji želi da podrži Ukrajinu u borbi protiv Rusije. Ali Šolc ujedno želi i da spriječi uvlačenje Njemačke i NATO u rat. Osim toga, on ne želi da Ukrajinu snabdijeva oružjem dugog dometa koje bi moglo da dosegne ciljeve u Rusiji.
Njemci su tu umjerenu politiku dobro prihvatili. Ipak, na pitanje koji političari svojim djelovanjem ulivaju povjerenje, niko od vodećih ličnosti nije dobio dobru ocjenu. Predsjednik CDU Fridrih Merc je na vrhu s 30 odsto, ispred kandidata stranke Zelenih za kancelara i ministra privrede Roberta Habeka. Iako je radom kancelara Šolca zadovoljno više građana nego u novembru, podrška mu je još uvijek mala i iznosi 23 procenta.
U Njemačkoj se infrastruktura raspada i, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji veliki manjak radne snage. Birokratija se doživljava kao faktor koji parališe, a kontroverzno pitanje useljavanja, posebno izbjeglica i migranata, doprinijelo je polarizaciji društva.
Njemci su tradicionalno veoma neodlučni kada je riječ o dalekosežnim reformama – ali to, čini se, više nije slučaj: 48 odsto ispitanih zalaže se za to da se mnoge stvari mijenjaju iz temelja, 46 odsto je za blage korekcije kursa, a samo tri procenta smatra da sve može da ostane onako kako jeste.
Po trenutnim rezultatima, Merc je vjerovatni novi kancelar
Prema ovoj aktualnoj anketi, na proljeće bi došlo do promjene i u kabinetu kancelara. Najvjerovatniji scenario za buduću vladu je da lider CDU Merc kao kancelar formira vladu sa Socijaldemokratama. Ali, u kriznim vremenima, dva mjeseca do izbora je dug period tokom kojeg mnogo toga još može da se promijeni.
*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku