Zoran Arbutina (dpa,rtr,afp)  [ DW ]

03. 12. 2024. 17:46

Predsjednik proglasio ratno stanje u Južnoj Koreji

U vanrednom obraćanju naciji preko televizije, optužujući opoziciju da ima simpatije za sjevernokorejski režim i da djeluje protiv interesa građana, Jun je izjavio da je uvođenje ratnog stanja usmjereno na „eliminaciju pro-sjevernokorejskih snaga“ i „zaštitu ustavnog poretka i slobode“. Jun u govoru nije naveo koje su to konkretne mjere koje bi trebalo preduzeti, a nije govorio ni o konkretnima prijetnjama sa sjevera.

Mediji i su su stavljeni pod kontrolu zapovjedništva ratnog stanja. Poremećaji u javnom životu trebalo bi da se svedu na najmanju moguću mjeru, a svako ko prekrši vojni zakon može biti uhapšen bez naloga za hapšenje.

Kako je izvijestila zvanična novinska agencija Jonhap, pristup parlamentu, Nacionalnoj skupštini u Seulu, trenutno je blokiran – oko zgrade su parkirani policijski autobusi. Osim toga, sve političke aktivnosti, uključujući proteste i akcije političkih stranaka, zabranjene su. Pojedinosti o optužbama koje je iznio Jun za sada nisu poznate.

Ova odluka dodatno je produbila političku krizu i izazvala žestoke reakcije, kako u zemlji, tako i na međunarodnom planu.

Uskoro tenkovi na ulicama?

Opozicija je oštro kritikovala te mjere. Vođa opozicije, Li Je Mijung, nazvao je, prema navodima agencije Jonhap, proglašeni vojni zakon „neustavnim“ i „neutemeljenim“. Takođe je izjavio da će „tenkovi i vojnici s puškama uskoro kontrolisati zemlju“.

Kritike su stigle i iz same Junove vlade. Predsjednik vladajuće stranke, Han Dong Hun, rekao je da je proglašavanje ratnog stanja „pogrešan korak“. Poručio je i da će ga on „zajedno sa narodom zaustaviti“.

Uvođenje vojnog zakona donijelo je ozbiljna ograničenja političkih aktivnosti u zemlji. Prema izvještaju novinske agencije Jonhap, Nacionalna skupština u Seulu je blokirana, a zabranjene su sve političke aktivnosti, uključujući proteste i djelovanje političkih stranaka. Mediji su stavljeni pod strogu kontrolu vlade. General, Park An Su, nadležan za sprovođenje ratnog stanja, izjavio je da su svi oblici političkog djelovanja zabranjeni, a informacije strogo regulisane.

Predsjednik Jun Suk Jol već mjesecima je pod političkim pritiskom na unutrašnjem planu. Nedavno mu je popularnost dodatno pala zbog korupcijskog skandala u koji je upletena njegova supruga. Osim toga, vladajuća stranka i opozicija sukobljavaju se oko budžeta za sljedeću godinu.

Reakcije na tržištima

Proglašenje ratnog stanja odmah je uzdrmalo južnokorejsku ekonomiju. Nacionalna valuta, von, pala je za skoro dva odsto, dosegnuvši najniži nivo od oktobra 2022. Stručnjaci ističu da nesigurnost i nedostatak informacija dodatno povećavaju pritisak na tržište. Kristofer Vong, strateg iz OCBC-a u Singapuru, izjavio je: „Ova nesigurnost mogla bi da nastavi da destabilizuje von narednih dana.“

Finansijski efekti osjetili su se i na svjetskim tržištima. Dionice južnokorejskih kompanija kotiranih na američkim berzama, poput Kupanga, KT-a i LG Displeja, zabilježile su pad od 2,6 do 5,4 odsto. Fondovi koji prate južnokorejsko tržište, poput iShares MSCI South Korea i Franklin FTSE South Korea, izgubili su između tri i četiri odsto svoje vrijednosti.

Regionalne napetosti

Uz ove unutašnjopolitičke aspekte i spoljnopolitički faktori doprinose povećanju napetosti na Korejskom poluostrvu posljednjih mjeseci. Sjeverna Koreja značajno je povećala broj raketnih testova u protekle dvije godine i pooštrila retoriku protiv Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje. Prema informacijama južnokorejske obavještajne službe i američkog Ministarstva odbrane, Sjeverna Koreja poslala je nekoliko hiljada vojnika u Rusiju, gdje se pripremaju za moguće operacije protiv Ukrajine.

Jun je vojni zakon opravdao potrebom za zaštitom zemlje od „prijetnje sjevernokorejskih komunističkih snaga“. Međutim, opozicija, koja ima većinu u parlamentu, optužila ga je za zloupotrebu ovlašćenja i pokušaj gušenja demokratskog procesa. U svojoj izjavi, Jun je parlament nazvao „utočištem za kriminalce“ i optužio opoziciju da parališe vladu i prijeti liberalnom demokratskom poretku.