Kaki Bali  [ DW ]

03. 12. 2024. 12:57

Njemačka i Grčka traže rješenja za problem migracija

Pitanje migracija veliki je izazov, a istovremeno i složena tema predizborne kampanje za sve političke stranke koje nisu krajnje desne u Evropi. To važi i za Njemačku, za Socijaldemokratsku stranku (SPD) i za još uvijek aktuelnu ministarku unutrašnjih poslova Nensi Fezer. Tokom dvodnevne posjete Grčkoj, nemačka političarka razgovarala je sa svojim kolegama o jačanju njemačko-grčke saradnje u upravljanju migracijama.

Fezer je posjetila izbjeglički kamp na ostrvu Kos kako bi se lično uvjerila u uslove života izbjeglica koje su se nasukale na tom ostrvu Egejskog mora i čekaju na rješavanje svojih zahtjeva za azil. Prije toga, u Atini se konsultovala s grčkim ministrom za migracije Nikosom Panajotopulosom i ministrom policije Mihalisom Krisohoidisom.

Na konferenciji za novinare govorila je o „zajedničkom razumijevanju“ problematike migracija i o „solidarnosti“ s Grčkom koja je odgovorna za zaštitu granica EU i upravljanje primarnim migracionim tokovima. Složila se sa svojim sagovornicima da su migracije zajednički evropski izazov koji se ne može rješavati parcijalno, odnosno samo na nacionalnom nivou, već koordiniranim mjerama i zajedničkim rješenjima u okviru jedinstvene evropske strategije.

Teoretski, jedinstvena strategija već postoji. U maju 2024. godine EU je, nakon višegodišnjih pregovora, donijela novi Pakt o migracijama i azilu. Ali, nova pravila trebalo bi da počnu da se primjenjuju tek od 2026. godine. Tek će se vidjeti da li će ona tada zaista doprinijeti zaštiti izbjeglica, ali i rasterećenju grčkih ostrva i njemačkih opština. U svakom slučaju, ta tema će igrati ulogu u izbornoj odluci mnogih građana u Njemačkoj. Vanredni izbori za Bundestag održaće se 23. februara 2025, a Nensi Fezer se kandiduje za SPD u Hesenu i nada se jednom od vodećih mjesta na izbornoj listi te stranke.

Pitanje povratka

U Atini su i očekivali da će predizborna kampanja igrati ulogu tokom posjete Nensi Fezer Grčkoj. U grčkim medijima nagađalo se da će ona vršiti pritisak na Atinu da prihvati povratak migranata. Nije tajna da je nekoliko hiljada ljudi, koji su u Grčkoj zatražili azil, ali ga nisu dobili, otputovalo dalje u Njemačku. Očekivalo se, dakle, da će njemačka ministarka unutrašnjih poslova insistirati na tome da se mnogi od tih ljudi – medijski propraćeno – vrate u Grčku.

Utoliko je veće iznenađenje bilo kada je Fezer pokazala pomirljiv i kooperativan stav. Nije vršila nikakav pritisak, rekao je Panajotopulos za DW. Umjesto toga, oboje su se složili da bi Evropska komisija trebalo intenzivno da pregovara s trećim zemljama kako bi zemlje EU lakše sprovodile povratke u te zemlje. Za grčku vladu važno je da Evropska komisija uvjeri Tursku da ponovo primi izbjeglice i migrante koji su uspjeli da pređu kopnenu granicu u Evrosu ili preko Egejskog mora da dođu do Grčke.

Ni 20 povrataka

Što se tiče povratka iz Njemačke u Grčku, ministarka unutrašnjih poslova i grčki ministar za migracije govorili su o „veoma dobroj saradnji“ i pohvalili prvi zajednički pilot-projekt. Mešutim, do sada je veoma malo ljudi vraćeno u Grčku. Prema Panajotopulosu, grčka vlada je odlučna da ispuni svoje obveze i nije protiv povratka.

Ali, s njemačke strane je samo mali broj ljudi vraćen. Od početka 2024. godine Njemačka je željela vratiti oko 200 osoba, Grčka je odmah prihvatila povratak njih oko 180, ali na kraju je stiglo samo njih 18. To je jedva deset posto. Njemačke vlasti očigledno nisu uspjele da pronađu preostale osobe kako bi ih vratile u Grčku.

Samo na evropskom nivou

Uprkos predizbornoj kampanji Nensi Fezer, i uprkos desno-konzervativnim pogledima Nikosa Panajotopulosa na migracije, oboje su se na konferenciji za novinare u Atini predstavili kao prijateljski nastrojeni prema migrantima.

Panajotopulos nije koristio uobičajeni ratnički jezik koji se često koristi u Grčkoj za izbjeglice i migrante („invazija“, „migranski tokovi“, „hibridni napadi u Evrosu“). Umjesto toga, govorio je o „izvrsnoj“ saradnji između Grčke i Njemačke na području migracija i zajedničkom razumijevanju složenih izazova s kojima su obje zemlje suočene.

Fezer je, sa svoje strane, priznala da je pitanje migracija njemačka predizborna tema koju, „zanimljivo, ne pokreću samo desničari, već i neki ljevičari“, ali je naglasila da se rješenja mogu pronaći samo na evropskom nivou. O jednostranom uvođenju graničnih kontrola nije govorila, a njeni grčki sagovornici nisu je javno kritikovali.

Ne u Siriju

Kad obje strane govore o rješenjima, onda prvenstveno misle na odbijanja i povratke migranata. Ali kuda? Ni u kom slučaju u Siriju, rekao je Panajotopulos na pitanje DW, a Fezer je odobravajući klimnula glavom.

Nova eskalacija u Siriji zabrinjava Grčku. Posebno se pažljivo prati situacija u Alepu, jer je taj grad na sjeveru Sirije veoma prisutan u grčkoj svijesti. Prije otprilike sto godina tamo su mnogi Grci iz Male Azije pronašli utočište.

Ofanziva islamista u Siriji ponovo je vratila taj zaboravljeni građanski rat u sjećanje – a time i izbjegličku krizu iz 2015. godine. Koliko god veliki bili strah ili propaganda – ili oboje – zbog „migrantskih tokova“ u Grčkoj još uvijek postoje saosjećanje i osjećaj solidarnosti s ratnim izbjeglicama iz komšiluka. Zato grčki političari trenutno sebi i mogu da priušte da isključe mogućnost povratka u Siriju.

Van toga, političari i javnost u međuvremenu su prilično otupjeli na patnje izbjeglica. Povodom posjete Njemačke ministarke očekivale su se riječi saosjećanja o dvije brodske nesreće sredinom novembra u blizini Samosa i Lezbosa. U njima je poginulo devet ljudi, uključujući i šestoro djece. Ali, to na konferenciji za novinare u Atini uopšte nije spomenuto.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku