Kristof Haselbah  [ DW ]

03. 11. 2024. 11:25

Šta američki izbori znače za Njemačku

Prvo: Kamala Haris je jasni favorit njemačke vlade, koja se nada nastavku bliskih transatlantskih odnosa i multilateralizma pod njenim vođstvom. Osim toga, i velika većina njemačke javnosti podržava Haris, to pokazuje i najnovija anketa ARD-Dojčlandtrend.

A koji su ključni aspekti trenutno od posebne važnosti za Njemačku kada se radi o SAD?

Ukrajina

Jedno od najvažnijih pitanja za njemačku vladu glasi: šta će biti sa podrškom Ukrajini? SAD su daleko najveći podržavalac Ukrajine, u oružju i finansijski, a odmah iza njih dolazi Njemačka.

Kamala Haris nikada nije dovela u pitanje podršku Ukrajini, izjavivši da će SAD ostati „čvrsto na strani Ukrajine i naših NATO saveznika sve dok je to potrebno". Baš tako je to uvijek iznova formulisao i kancelar Olaf Šolc.

S druge strane, Tramp zagovara brzo okončanje rata, što bi vjerovatno značilo da bi Ukrajina morala da se odrekne dijela teritorija pod ruskom okupacijom. No, kako bi američka politika prema Ukrajini izgledala pod Trampom, nije jasno, ističe stručnjak za bezbjednost Niko Lange. „Ne možemo reći da će Donald Tramp, ako pobijedi, prodati Ukrajinu. Posebnost Donalda Trampa je u tome što nije predvidiv."

NATO/Međunarodna bezbjednost

Haris se izrazila kao snažna zagovornica multilateralne saradnje i NATO. Po njenom mišljenju, bilo bi nerazumno, ugroziti globalne saveze SAD.

Tramp je, s druge strane, više puta doveo u pitanje samu svrhu NATO. Prije svega zahtjeva od saveznika da više novca izdvajaju za sopstvenu odbranu – i pri tome dovodi u pitanje NATO pakt (član 5) o međusobnoj odbrani. Čak je neko vrijeme htio da povuče američke vojnike iz Njemačke.

Niko Lange i u ovom slučaju kaže da treba izbjeći crno-bijelo razmišljanje: „Ako ne gledamo samo na Ukrajinu, već na evropsku bezbjednost u cjelini, postoji razlog za pretpostavku da bi Evropljanima bilo nešto lakše i predvidljivije ako pobijedi Haris. Ali treba reći da je neophodnost da Evropljani više učine za sopstvenu bezbjednost prisutna u oba slučaja i da se to ne može izbjeći."

Privreda/Trgovina

SAD su jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke. Stoga ekonomska politika Vašingtona ima snažan uticaj na Njemačku.

Tramp je u slučaju pobjede na izborima najavio carinu od 60 procenata na uvoz iz Kine i 20 procenata na uvoz iz ostatka svijeta. To bi njemačke proizvode u SAD učinilo znatno skupljim. Posebno bi bili pogođeni automobilska i farmaceutska industrija.

Zato mnoge njemačke industrijske kompanije strahuju od Trampove pobjede. U istraživanju Ifo instituta otprilike dvije nedjelje prije izbora, 44 procenta anketiranih kompanija boji se negativnih posljedica u slučaju Trampovog predsjedništva. Samo 5 procenata očekuje pozitivne efekte, dok 51 procenat ne očekuje nikakvu razliku.

Prema navodima u jednoj Ifo studiji, samo Trampova najavljena carina mogla bi smanjiti njemački izvoz u SAD za skoro 15 procenata. A to nije sve: mogu se očekivati i indirektni efekti carinskih barijera na Njemačku. „Može se pretpostaviti da će trgovinski partneri, odnosno Kina, reagovati", kaže Baur za DW, „i to je možda najveći strah, da upadnemo u spiralu eskalacije, u kojoj bi zatim došlo do globalnog trgovinskog rata", kaže Andreas Baur iz Ifo instituta.

Međutim, bez obzira na to ko pobijedi 5. novembra, njemačka privreda ne očekuje liberalizaciju američke trgovinske politike. Oba kandidata „fokusiraju se na jačanje domaće industrije i žele da vrate radna mjesta u prerađivačkoj industriji u zemlju", rekao je nedavno predsjednik Saveza njemačke industrije, Zigfrid Rusvurm.

Andreas Baur iz Ifo instituta to potvrđuje: „Postoje kontinuiteti od Trampa do Bajdena, posebno u vezi sa trgovinskom politikom prema Kini. Bajden je zadržao visoke carine koje je Tramp uveo na kineski uvoz, nedavno je čak povećao carine na kineske električne automobile na preko 100 procenata. Velika razlika između Trampa i Haris je odnos prema saveznicima. Retorika kod Trampa je jasna: SAD protiv ostatka svijeta. Kod Haris, bar mi se čini, postoji svijest da su SAD potrebni saveznici."

Zaštita klime/energija

Kamala Haris smatra klimatske promjene „egzistencijalnom prijetnjom" za čovječanstvo. Kao potpredsjednica podržava Zakon o smanjenju inflacije iz 2022, paket koji je težak više stotina milijardi i odnosi se na zaštitu klime i socijalnu zaštitu.

U slučaju Trampove pobjede, očekivalo bi se udaljavanje SAD od zaštite klime, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. To bi njemačkoj vladi, kojoj je zaštita klime važan prioritet, dodatno otežalo postizanje međunarodno obavezujućih pravila za smanjenje emisije CO₂.

U predizbornoj kampanji Tramp je tvrdio da se Njemačka, nakon neuspješnog odustajanja od fosilnih goriva, ponovo okrenula izgradnji termoelektrana na ugalj, „jedna elektrana nedeljno", što nema veze sa životom.

Tramp je već nekoliko puta slično slično govorio, između ostalog i u TV-duelu s Haris. Na to je reagovalo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova na platformi X: „Sviđalo se to Vama ili ne: njemački energetski sistem je potpuno funkcionalan, s više od 50 procenata obnovljivih izvora energije." Njemačka sve više isključuje termoelektrane na ugalj i nuklearne elektrane, umjesto da ih gradi. „Najkasnije do 2038. ugalj će biti isključen iz mreže."