Nemanja Rujević  [ DW ]

02. 11. 2024. 12:22

Statika nadstrešnice i statika vlasti

U subotu (2. novembar) kiosci u Srbiji prekriveni su crno-bihelom štampom. Ljudi idu svojim poslom tiše nego obično, iz kafića nema muzike. Dan je žalosti.

Mnogo toga podsjeća na maj prošle godine, posle masovnih ubistava u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i mladenovačkim selima. Ipak, tada se tuga miješala sa nevjericom.

A sada, posle smrtonosnog pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, kao da je koktelu od podjednako tuge i bijesa.

Pod betonom je u petak stradalo četrnaestoro ljudi, to možda nije konačni bilans žrtava jer ima teško povrijeđenih.

Ma to je „stara“ nadstrešnica

Mnogi kritičari vlasti protive se da se crni petak u Novom Sadu naziva „tragedijom“. To je, kažu, „zločin“, rezultat javašluka, sistemske korupcije, protjerivanja stručnosti iz svih sfera života.

„Šta je poremetilo statiku nadstrešnice ako ne treća po redu rekonstrukcija (čitaj: pljačka budžeta) željezničke stanice za četiri godine? Kiše i snijega nije bilo odavno“, zapitao se u jednom tvitu profesor Bojan Pajtić, bivši vojvođanski premijer.

Naime, Željeznička stanica je ovog jula nanovo svečano „otvarana“, premda radovi još nisu sasvim gotovi.

Ali, ni sat vremena posle pogibije ljudi, dok je pod šutom još bilo zatrpanih, niz medija bliskih vlastima izmijenio je naslove  vijesti na portalima i nadalje potencirao da je u pitanju „stara nadstrešnica“ rekonstruisane stanice.

Podtekst nije teško razumjeti – nije palo nešto što smo radili, nego nešto staro, što nije mijenjano od 1964. godine, kada je stanica izgrađena.

Ali, pitaju se kritičari, kako bi to uopšte moglo nekoga da opravda? Na licu mjesta stvorili su se premijer Miloš Vučević i ministri Ivica Dačić i Goran Vesić, svi najavljujući istrage.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se u udarnom terminu na televiziji tražeći „političku i krivičnu“ odgovornost.

Za Pajtića je jasno kako bi ta odgovornost trebalo da izgleda. Posebno jer, kako piše na Tviteru, na stanici nije vidljivo gdje je utučeno 60 miliona evra u rekonstrukciju, a nejasno je zašto onda, za te pare, bar nije sređena i nadstrešnica koja se obrušila kao kula od karata.

„Zbog ovakvih tragedija koje su očigledna  posljedica korupcije, bahatosti i neznanja, u civilizovanom svijetu vlade ne samo da padaju, već kolektivno idu u zatvor“, napisao je Pajtić.

Ko je i kako rekonstruisao stanicu?

Naručilac rekonstrukcije stanice bila je Infrastruktura  Željeznice Srbije, a radove su izvodile dvije kineske kompanije. Sve u sklopu brze pruge koja sada povezuje Beograd i Novi Sad, a jednog lijepog dana – uz već desetine obećanja koja su prekršena – ići će do Budimpešte.

Taj posao, kao i mnogi drugi poslovi sa Kinezima, bio je obavijen velom tajne.

Tek, Infrastruktura je saopštila da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom. Rađeno je okolo, na fasadi. Neki bi rekli – nadstrešnica je našminkana.

Ljudi od struke primjećuju čudne stvari – dodate čelične i staklene elemente na nadstrešnici, te galeriju unutar stanične zgrade, koja je oslonjena o isti zid.

Pitanje je tako da li je nadstrešnica pala zato što je „bila padu sklona“ ili zato što je pri rekonstrukciji neko nešto previdio i izmijenio statiku.

Inženjer geologije Zoran Đajić, koji je do prošle godine radio na rekonstrukciji stanice kao konsultant saobraćajnog instituta CIP, tvrdi da je u pitanju ovo drugo. I to uprkos upozorenjima.

On je televiziji N1 rekao da je lično u martu prošle godine izvođačima i nadležnom ministarstvu poslao izvještaj u kojem je tražio da se sa pročelja zgrade skinu mermerne ploče i provjeri podloga, te da se sve popravi i   zamijeni „što je inače bilo predviđeno projektom“.

„Činjenica je da taj dio nije urađen i izvođač je odlučio samo da prefarba ploče koje je trebalo zamijeniti“, tvrdi Đajić.

Političke posljedice

Resorni ministar Vesić obećava da će se utvrditi zašto nadstrešnica nije rekonstruisana. Kako je rekao, građevinska dozvola izdata je prije tri godine i taj proces je morao da podrazumijeva  procjenu statike. Valja vidjeti zašto je odlučeno da nadstrešnica ne bude rekonstruisana, rekao je Vesić.

No i sam Vesić bi, prema najavama Višeg tužilaštva u Novom Sadu, trebalo da bude saslušan među dvadesetak osoba ove subote.

Može biti da je odgovore „zašto se ovo desilo“ i „ko je kriv“ lako naći, za razliku od pokolja prošle godine, amoka, kada se nije moglo ući u glavu ubica.

Sada se u dokumentaciju i trag novca može ući, ako se hoće. Ali, kritičari kažu da bi se onda, poput nadstrešnice, urušio cio sistem vlasti.

„Ostaje nam da se plašimo, svakim danom sve više, kako će protokom vremena izgledati silna Potemkinova sela koja vučićevci grade. Stručnjaci kažu – ne daj bože ozbiljnog zemljotresa“, piše novosadski novinar Nedim Sejdinović za „Vreme“.

Pitanje je da li će situacija i politički nalikovati na onu nakon prošlog maja, kada su višemjesečni „protesti protiv nasilja“ izveli rekordan broj ljudi na ulice, a onda tiho zamrli.

Za sada, opozicija je jedino pozvala građane da se u Novom Sadu okupe kako bi se ujedinili u bolu i solidarnosti. Do zaključenja ovog teksta, još niko nije podnio ostavku.