Faruk Šabanović (izvor: dpa)  [ DW ]

01. 11. 2024. 07:38

Štajnmajer u Grčkoj suočen sa zahtjevima za ratne reparacije

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer(SPD) je bio u trodnevnoj posjeti Grčkoj, koju je počeo u Solunu. Tokom posjete Atini u srijedu iznenada bio konfrontiran sa grčkim zahtjevima za reparacije. Predsjednica Grčke Katerina Sakelaropolu je odmah na početku razgovora podsjetila svog gosta na štete koje je njena zemlja pretrpjela tokom Drugog svetskog rata, kao i na „pozajmicu" koju je Grčka morala da isplati Hitlerovoj Njemačkoj.

„Problem ratne odštete i obavezne pozajmice još uvjek ima 'veoma veliki značaj' za grčki narod. To je problem koji je još uvjek u vazduhu," izjavila je nezavisna političarka.

Grčka, koja je tokom Drugog svetskog rata bila okupirana od strane Vermahta, dugo zahtjeva nadoknadu za ratne štete i vraćanje obaveznog kredita od Njemačke. Suma koju traže kreće se između 278 i 341 milijarde evra, u zavisnosti od metode obračuna.

Štajnmajer: Pitanje reparacija pravno zatvoreno

Štajnmajer je priznao njemačku odgovornost za „zvjerstva" prije i tokom Drugog svetskog rata, ali je naglasio: „Po pravnom pitanju koje ste pomenuli, imamo drugačiji stav." Njemačka smatra pravno pitanje reparacija pravno zatvorenim. „Ipak, stojimo iza naše istorijske i moralne odgovornosti."

Predsjednik je podsjetio na njemačku posvećenost izgradnji muzeja holokausta u Solunu, kao i na projekte koje je Njemačka pokrenula. Međutim, takođe je označio njemačke zločine u Grčkoj kao „tešku temu koja i dalje igra ulogu u savremenim odnosima, od koje ne smijemo da bježimo." Stoga je odlučio da joj posveti prostor tokom svoje posjete zemlji.

I premijer se dotakao obavezne pozajmice

Štajnmajer je kasnije razgovarao sa konzervativnim premijerom Kirijakosom Micotakisom, koji je takođe kratko pomenuo ovu temu. „Pitanje reparacije, a posebno obavezne pozajmice, još uvjek je 'veoma živo za Grčku'," rekao je on. „I nadamo se da ćemo to jednog dana moći da riješimo."

Štajnmajer nije odgovorio na to tokom javnog dijela sastanka.

Nemiri tokom posjete izbjegličkom kampu

Tokom posjete izbjegličkom kampublizu Atine, došlo je do nemira. Stotine izbjeglica su ga dočekale povicima „Ausvajz, ausvajz" i „Dojčland, Dojčland", prateći ga iza visoke ograde dok je prolazio kroz objekte kampa. Neki od njih su pokušavali da priđu Štajnmajeru, ali ih je obezbjeđenje držalo daleko od njega. Predsjednik je skratio svoj boravak za pola sata.

Informisao se o registraciji i prvom prijemu izbjeglica, koje ponovo dolaze u većem broju u Grčku. Dok je tokom cijele prošle godine registrovano 41.500, ove godine ih je već više od 48.000. To je mnogo za Grčku, sa 10,5 miliona stanovnika,

Na Kritu - „Ne želimo izvinjenje, želimo odštetu"

Njemački vojnici su i na Kritu počinili teške ratne zločine. Samo nekoliko dana nakon što je zauzela Krit, 3. juna 1941. njemačka vojska je potpuno uništila Kandanus. To je predstavljeno kao odmazda za za smrti 25 njemačkih padobranaca i izviđača. Stanovnici koji nisu uspjeli da pobjegnu su brutalno ubijeni. Tačan broj žrtava nije poznat. Jedan izvještaj pominje 23 poginula, dok drugi procjenjuju da ih je bilo čak do 189.

Ponovo izgrađeno selo danas broji oko 1.000 stanovnika. Na zvjerstva podsjećaju crno-bele fotografije iz tog perioda koje su izložene u selu. Kandanus je danas za Grke „selo mučenika", jedno od 120 takvih u zemlji.

Štajnmajer zahvalan za spremnost na pomirenje

Frank-Valter Štajnmajer je prvi njemački predsjednik koji je posjetio Krit i priznao njemačku odgovornost za zverstva počinjena tokom Drugog svetskog rata.

„Molim vas, preživjele i potomke, za oproštaj zbog teških zločina koje su ovdje počinili Njemci. Molim za oproštaj jer moja zemlja decenijama nije kažnjavele počinice tih zločina. Jer je, nakon rata, prvo zatvarala oči i ćutala."

„Teško je doći na ovo mjesto i govoriti kao njemački predsjednik," rekao je okupljenim mještanima. „Ali ne mogu biti na Kritu a da ne posjetim ovo mjesto njemačke sramote." On je priznao da bol i patnja još uvjek žive u porodicama. „Ipak ste nam pružili ruku pomirenja, i na tome sam vam zahvalan," rekao je Štajnmajer.

Predsjednik i njegova supruga Elke Bindenbender položili su vijenac na spomenik žrtvama Kandansa i razgovarali s preživjelima.

Tom prilikom, Štajnmajer je ponovo bio suočen sa zahtjevima za reparacije. Četvoro preživjelih je na transparentu zatražilo „pravdu i odštetu", dok su drugi glasno ponavljali ove riječi. Svojim govorom nije uspio sve da ubijedi: „Ne želimo izvinjenje, želimo odštetu," rekli su neki prisutni.

Neprikladne vijesti iz Berlina

Štajnmajer je ponovio ono što je rekao dan ranije u Atini i podsjetio na projekte koje je pokrenula Njemačka, poput razmjene mladih i njemačko-grčkog fonda za budućnost. Iz ovog fonda se finansiraju brojni projekti, pretežno namijenjeni mladima.

Najave da će Ministarstvo inostranih poslova u Berlinu, zbog štednje, značajno smanjiti godišnja sredstva tog fonda sa 900.000 evra na 300.000 evra, Štajnmajer je u Kandanosu ocijenio kao „pogrešan signal" i rekao:

„Fond od 2014. radi na zajedničkoj kulturi sjećanja i predstavlja važan temelj za našu zajedničku budućnost kao bliskih partnerskih zemalja." Naglasio je da je srećan što će se o finansiranju ponovo razgovarati u parlamentu 4. novembra.

„Ponovo smo ovdje, kroz naše razgovore, saznali koliko su rane prošlosti još uvjek prisutne," rekao je. „Utoliko je važnije da ozbiljno i s povjerenjem radimo na novim, trajnim vezama među nama."