Zoran Arbutina (ard, dw)  [ DW ]

19. 09. 2024. 13:39

Mladi se osjećaju zanemareno i glasaju za desnicu

U Njemačkoj živi 22 miliona djece i mladih. Često ih nazivaju „generacija Z“. Radi se o ljudima rođenima između 1995. i 2010.

Na pitanje: „Živim li da bih radio ili radim da bih živio?“ oni često odgovaraju nedvosmislenim izjašnjavanjem za ovu drugu opciju.

Otuda ne čudi da o ovoj novoj generaciji već kruže klišei: oni su navodno lijeni, željeli bi da malo rade, a puno zarađuju, nepostojani su i ne žele da se obavezuju.

Kada je riječ o radu, prije svega brinu o da im on ne ugrozi slobodno vrijeme.

Prema procjenama njemačkog Instituta za istraživanje rada i zaposlenosti, do 2035. Njemačkoj će nedostajati sedam miliona radnika. To pripadnike generacije Z dovodi u situaciju da mogu da biraju gdje i kada će da se zaposle – i pod kojim uslovima.

Ridiger Mas, direktor Instituta za istraživanje generacija i autor jedne studije o generaciji Z, kaže da sada firme moraju da se takmiče za nove radnike, te da „time mladi više nisu zaposleni već mušterije“.

Oni mogu da odaberu gdje će da rade, mogu da biraju između firmi koje nude najpovoljnije uslove.

Nije rjetkost da firme već u oglasima za radna mjesta unapred nude četvorodnevnu radnu nedelju, mogućnost korišćenja jednogodišnje pauze (sabbatical) ili rada od kuće, samo da nekako privuku nove ljude.

Različite životne stvarnosti

Ali tu se nikako ne radi o nekoj homogenoj grupi, razlike su velike. Grad, selo, bogati, siromašni, oni na istoku i oni na zapadu, s migrantskim porijeklom ili bez njega – mladi ljudi su različiti kao i njihovi životni uslovi.

Ipak, jedno ih povezuje. „Njihov pogled na svijet i život je kritičan“, rekla je njemačka ministarka za porodicu Liza Paus iz Zelenih prilikom predstavljanja aktuelnog Vladinog izvještaja o djeci i mladima.

Indikativno je da se primjećuje opšte opadanje povjerenje mnogih mladih ljudi u budućnost.

„Šta će biti za deset ili dvadeset godina? Posledice ratova, klimatske krize, globalnih tokova migracija, posledice pandemije, nedostatak stručne radne snage u tolikim sektorima – sve to opterećuje mlade ljude“, rekla je Paus.

Politika ih zaboravlja

Bezbjednost, povjerenje i orijentaciju mladi ljudi pronalaze ponajprije u svojim porodicama, navodi se u Izvještaju koji je izradila četrnaestočlana stručna komisija. Generacijski sukob očito ne postoji.

Ali politika dobija loše ocjene. Djeca i mladi često osjećaju da su zapostavljeni, kaže predsjednica komisije Karin Belert sa Univerziteta u Minsteru:

„Mladi ljudi političke odluke doživljavaju kao netransparentne, udaljene od mladih. Voljeli bi da imaju više mogućnosti učestvovanja, zajedno s pravima da oblikuju sopstvenu životnu situaciju.“

Otvorenost prema populizmu

U društvu u kojem broj starijih ljudi raste, a broj mladih se smanjuje, djeca i mladi mogli bi da ostanu u drugom planu, naglasila je Paus. Učestvovanje je važno – između ostalog i za jačanje društvene kohezije.

„Ako mladi ljudi ne mogu da učestvuju u donošenju odluka i ako im se čini da njihove potrebe nemaju težinu, to ne samo da krši njihova prava, već i potresa njihovo povjerenje u politiku i demokratske procese“, rekla je ministarka.

To ih takođe čini prijemčivim za populistička obećanja.

To se vidjelo i na nedavnim izborima u istočnim njemačkim pokrajinama Saksoniji i Tiringiji.

Tamo je među mladim biračima desničarska AfD (Alternativa za Njemačku) ubjedljivo najjača politička snaga. I na prije toga održanim Izborima za parlament Evropske unije među mladim biračima su dvije konzervativne stranke, AfD i CDU, zauzele vodeća mjesta.

Istraživačka studija „Mladi u Njemačkoj“ pokazuje šta bi mogao biti razlog za to: prije dvije godine 22 odsto ispitanika izjavilo je da se boje porasta ilegalne migracije. Sada je taj procenat porastao na 41 odsto.

Tako je nekontrolisano doseljavanja postalo tema koja je dobila najveću važnost.

Mnogi mladi smatraju, kako pokazuju ankete, da država više brine za izbjeglice nego za njihove probleme. Stiču utisak da im se serviraju fraze koje nemaju veze s njihovom životnom stvarnošću.

Dječja prava u Ustavu

Kako bi taj osjećaj zapostavljenosti mladih ublažila, ministarka Paus je najavila izradu Nacionalnog akcionog plana koji bi promovisao učestvovanje mladih ljudi u političkom i društvenom životu zemlje.

Osim toga, Paus je ponovno zatražila da se dječja prava uvrste u Ustav. Ali za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što znači da je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala upućena na glasove Demohrišćana koji taj predlog odbijaju.

Za izvještaj od 600 stranica stručna komisija nije prikupila svoje podatke, već je analizirala postojeće studije. Osim toga, u prikupljanju podataka učestvovalo je oko 5.400 mladih ljudi, ponajprije učesnika različitih radionica.