Ešete Bekele  [ DW ]

12. 09. 2024. 10:34

Njegovo veličanstvo su odvezli „bubom“

Hajle Selasije, poslednji etiopijski monarh, sastao se sa izaslanikom novoformiranog vojnog odbora zvanog Derg u palati u Adis Abebi 12. septembra 1974. godine.

Sastanak je bio posljednji potez u svrgavanju carstva. Predstavnici delegata su Hajlea Selasija oslovljavali sa „Vaše Veličanstvo“ i „ponizno molili“ da se preseli na određeno mjesto radi njegovog zdravlja i sigurnosti.

U početku oklijevajući, prihvatio je odlazak nakon što je kratko govorio o tome šta znači voditi zemlju. Odvezli su ga Folksvagenovom „bubom“. To je bio njegov posljednji dan na prijestolu sa kojeg je vladao decenijama.

Svrgavanje Hajlea Selasija prije pola vijeka okončalo je monarhiju. Hevan Semon, profesorka Univerziteta u Hamburgu koja se bavi modernom istorijom Etiopije, kaže da je Hajle Selasije bio dio „umiruće stare garde“.

„Generacija koja nikada nije doživjela poraz prema riječima (izraelskog akademika) Hagaja Erliha, koja je održala nezavisnost Etiopije, podarila nam je savremene geografske karte, a zatim Hajlea Selasija možete vidjeti kao preteču kasnijim vladarima i Etiopiji kakva je danas“, kaže Hevan za DW.

Hajle Selasije „počeo je kao reformator“, rekao je za DW carev potomak Asfa-Vosen Aserate. „Transformisao je Etiopiju tokom vladavine od zemlje koja je bila duboko ukorijenjena u srednjem vijeku prema dvadsetom vijeku“, kaže on.

Od Ras Teferija do etiopskog cara

Prije uspona na prijesto, Hajle Selasije se nazivao Ras Teferi, bio je namjesnik od 1916. do 1930.

Prvi pripadnici etiopske inteligencije počeli su da odlaze u Evropu na školovanje kada je on bio prijestolonaslednik. Oni koji su se vratili, imenovani su na visoke položaje u etiopskoj diplomatiji. Onda je postao Hajle Selasije, car Etiopije, što je bio 44 godine.

Etiopija je prvi ustav dobila 1931, ali je u njemu pisalo da će samo njegova djeca smjeti da naslijede cara. Ranije je Etiopijom vladao onaj ko ugrabi moć.

Monarhija je takođe uvela parlament sa ograničenom moći kao savjetodavno tijelo.

Za vrijeme režima Hajlea Selasija, Etiopija je počela da gradi brane i puteve, te uspostavila mornaricu, vazdušne snage i avio-kompaniju.

Međutim, ekonomija je vremenom stagnirala. „U početku je bilo mnogo nade, ali ne može cijela nacija da živi samo od izvoza kafe i nekoliko fabrika kože“, kaže Hevan. „Ta stagnacija nastala je njegovim dugotrajnim boravkom na vlasti.“

Promocija afričkog jedinstva

Kao vođa Etiopije, Hajle Selasije bio je antikolonijalista ključan u uspostavljanju Organizacije afričkog jedinstva (OAU) 1963. OAU je prethodnik Afričke unije (AU).

„Mobilisao je 32 afrička lidera u to vrijeme i pobrinuo se da Adis Abeba postane centar afričkog jedinstva“, rekao je za DW bivši etiopski diplomata Tefera Šol.

Do svojih posljednjih godina na vlasti, Hajle Selasije putovao je u inostranstvo više od bilo kog etiopskog lidera koji je odstupio od starih tradicija. „On je prvi etiopski vladar, barem koliko ja znam, koji je napustio Etiopiju kako bi otišao u inostranstvo i posjetio druge zemlje“, istakla je Hevan.

U svojim ranim godinama kao Ras Teferi, posjetio je mnoge evropske zemlje, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Italiju. Kao car, ugostio je britansku kraljicu Elizabetu II i jugoslovenskog maršala Tita. Sreo se sa Mao Cedungom u Pekingu, a takođe se sreo i sa nekoliko američkih predsjednika, uključujući Ričarda Niksona, Dvajta Ajzenhauera, Frenklina Ruzvelta i Džona Kenedija.

Kasnije je prisustvovao Kenedijevoj sahrani 1963. Bio je prvi strani šef države koji je posjetio Saveznu Republiku Njemačku 1954. godine.

„Odnosi njegovog veličanstva sa stranim zemljama poput Njemačke bili su zacementirani do te mjere da se nisu mogli poremetiti čak ni poslije njegovog pada“, rekao je Tefera. „Postavio je dobre temelje za spoljne odnose.“

Etiopijska monarhija pod opsadom

U posljednjim godinama svoje vladavine, Hajle Selasije je često putovao u inostranstvo, dok su u Etiopiji jačali politički nemiri.

Njegov presto izdržao je invaziju fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata, kao i pokušaj državnog udara 1960. dok je bio u posjeti Brazilu. Uspio je da uguši pozive na reforme iz svog užeg kruga i suzbije pobune.

Ipak, kako je stario, nova generacija, obrazovana u Etiopiji i inostranstvu, počela je da zahtijeva radikalne promjene. Njegova posvećenost širenju pristupa obrazovanju odigrala je presudnu ulogu.

„Njegova velika zaostavština biće to da je bio otac etiopskog obrazovanja, da je bio osnivač prvog univerziteta i da je obrazovanje bila jedna od njegovih najvećih nada za narod njegove zemlje“, rekao je Asfa-Vosen Aserate.

Osnivanje Univerziteta „Hajle Selasije“, koji se danas zove Univerzitet Adis Abebe, dokaz je njegovog uticaja na obrazovanje.

Hevan smatra da je car svoju ulogu vidio kao kontrolu obrazovanja nove generacije Etiopljana koji će modernizovati zemlju pod njegovom vlašću. „Ali nije vidio da će doći nova generacija koja će dovesti u pitanje njegovu sopstvenu moć“, kaže Hevan.

Pad cara Hajlea Selasija

Nije samo etiopijski studentski pokret doveo do pada Hajlea Selasija i feudalnog sistema. Povećanje cijena goriva izazvalo je proteste među taksistima, a etiopijski muslimani su se zalagali za vjerske slobode.

„Studenti su zahtijevali zemljišnu reformu, više demokratije, ali nažalost to nije poslušano tako da je došlo do prave revolucije 1974“, kaže Asfa-Vosen za DW.

Politički pritisci i razorna suša u pokrajinama Volo i Tigraj pokazali su se kao posljednji udarci vladavini Hajlea Selasija. Stotine hiljada Etiopljana stradalo je od gladi izazvane sušom od 1972. do 1975. Car i njegova vlada optuženi su da su skrivali patnje svojih građana.

„Kada je suša pogodila ljude, Hajle Selasije nije bio dobro informisan od strane svojih savjetnika“, rekao je diplomatski veteran Tefera Šol, ističući da se Hajle Selasije saglasio da su mjere preduzete za rješavanje problema suše i gladi bile nedovoljne.

Derg, koji je mjesecima kovao zavjeru za rušenje monarhije, navodno je na nacionalnoj televiziji emitovao potresan izvještaj Britanca Džonatana Dimblbija.

Sljedećeg dana svrgnuli su Hajlea Selasija sa trona. Suprotstavljenost između Derga i političkih organizacija proisteklih iz studentskog pokreta značila je sedamnaest godina krvoprolića u Etiopiji poslije Hajlea Selasija.