Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Marinko Sekulić (Srebrenica)  [ DW ]

03. 08. 2024. 12:11

Priče veće od politike

Mladi iz regiona u Srebrenici

Učesnici kampa, šezdeset mladih iz Vukovara, Sombora, Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Tuzle, Brčkog i Srebrenice, borave u Kladnju gdje su prošli nekoliko radionica o stereotipima, predrasudama, zajedništvu i prijateljstvu, te su čuli lične priče voditelja o tome zašto se danas kroz mirovni pokret bore za mir.

Na cjelodnevnom izletu boravili su u Srebrenici gdje su posjetili Memorijalni centar Potočari i Spomen sobu srpskih žrtava u Srebrenici, a imali su priliku da obiđu i upoznaju sam grad.

Koordinatorka projekta, Vlasta Marković, nakon posjete Memorijalnom centru i Spomen sobi, kaže: „Mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ovdje su, u onome što su vidjeli i čuli, zajedno osjetili svu muku rata, ali su se grlili i jedni drugima bili podrška. U stvari, to je ono zašto mi radimo – da se mladi međusobno povežu i da budemo svjesni da smo u ratu svi izgubili i da pobjednika nema, a da je na nama velika odgovornost da gledamo u budućnost i da rata više ne bude“, kaže Vlasta Marković.

Maša Slaviković iz Sombora je u Srebrenicu došla prvi put u životu. „Najviše me privukao odlazak u Memorijalni centar jer sam mislila da nikada neću imati priliku da dođem ovamo i vidim sve to. Mnogo me je zanimalo i samo okruženje u kojem smo, jer mi dolazimo iz ravnice i ovdje smo smješteni u planini, u šumi. Mnogo mi se sviđa i generalno sam mnogo toga naučila i zbližila se sa jako puno ljudi“, kaže Maša.

„Prije sam imala dosta predrasuda jer sam se družila sa pogrešnim ljudima, sa ljudima koji loše misle, tako da sam ovdje stvarno postala mnogo bolji čovjek i mnogo toga učimo jedni od drugih.“

Promocija pozitivne energije

I njen sugrađanin iz Sombora, Ilija Miličević, je sličnog mišljenja. „Najviše mi se sviđa to što ovdje promovišemo pozitivnu energiju i širimo mir koji je potreban cijelom svijetu. Smatram da, dok se mi ovako okupljamo, viđamo i družimo sa ovakvim ljudima, i dok smo okruženi ovakvim ljudima, možemo da spriječimo, koliko je to u našoj moći, da se ne dešava u budućnosti ono što se nažalost dešavalo devedesetih“, kaže Ilija.

„Mislim da je najznačajnije da se mi okupljamo i viđamo i da ovaj projekat traje baš zbog toga da se više nikad ne bi dogodilo to što se dogodilo ovdje i u drugim djelovima bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih“, poručuje Ilija.

Jana Držajić je takođe prvi put u Srebrenici. Kaže da dolazi iz Vukovara i na pitanje šta za nju znače iskustva sa ovakvih kampova govori: „Ovi kampovi su jedna od najboljih i najdražih stvari u mom životu. Volim atmosferu, ljude koje susrećem, radionice i mislim da sam toliko toga naučila iz njih što mi koristi u svakodnevnom životu.“

Mada je prvi put u Srebrenici, koja joj se sviđa kao grad, Jana kaže da primećuje i dosta sličnosti sa svojim rodnim Vukovarom. „I ovde se osjeti taj osjećaj podijeljenosti što nije baš najbolje i ne bi trebalo biti tako, ali radimo na boljem sutra i boljoj budućnosti. Obilazak Memorijalnog centra i Spomen sobe srpskih žrtava i sve ono što smo čuli i vidjeli je bilo veoma zanimljivo i stvara dosta teških emocija, ali vrijedi ih posjetiti u svakom slučaju.“

„Slobodno možemo reći ko smo i šta smo“

Alma Zoza iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja kaže da je na kamp došla zbog druženja i Srebrenice u koju nikada do sad nije imala priliku da dođe. „Prvenstveno sam došla zbog druženja, samih ljudi koji su ovdje jer se mi od ranije poznajemo i kako bismo se ponovo vidjeli i družili. Na mene boravak u ovim kampovima posebno ostavlja utisak sigurnog prostora gdje dijelimo međusobna mišljenja i slobodno možemo reći ko smo i šta smo, te imamo priliku da se upoznamo i saznamo više jedni o drugima“, kaže Alma.

Tuzlak Ahmed Imširagić kaže da na ove kampove dolazi kako bi upoznao vršnjake iz drugih sredina. „Upoznao sam ljude iz Sombora, Vukovara, Brčkog i drugih mjesta. Sa svima sam dobar, ali se najviše družim sa vršnjacima iz Sombora i Vukovara i na kampu mi se najviše sviđa to što nam daju priliku da se družimo i međusobno upoznamo.“

Valentina Gagić Lazić kaže da su zahvaljujući donatorima iz Njemačke mnoga djeca iz Srebrenice po prvi put u životu vidjela more. „Putem Mreže 'YU Peace' iz našeg Udruženja i ove godine će biti jedanaest učesnika morskog kampa iz Srebrenice, a kamp će se održati od 11. do 20. avgusta u Segedu Donjem, u Hrvatskoj.“

Mreža 'Mladi ujedinjeni u miru' okuplja mlade iz Tuzle, Srebrenice, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Vukovara i Sombora s ciljem izgradnje mira i povjerenja. Radom mreže koordinira humanitarna organizacija 'Prijateljice' iz Tuzle.

Izgradnja mira

„Sve je počelo 1994. godine kada su ljudi iz Komiteta za osnovna ljudska prava i demokratiju iz Kelna, u najvećem broju njemački penzioneri, uvidjeli da na prostorima bivše Jugoslavije uveliko besni rat i odlučili da na neki način pomognu, obzirom da su se i sami sjećali onoga što su preživjeli u Drugom svetskom ratu i nakon njega“, kaže Vlasta Marković.

„Oni su odlučili da prikupljaju sredstva i djeci iz ratom zahvaćenih područja omoguće sigurnih 12 dana odmora od rata sa tri redovna obroka u sigurnom prostoru i sve ono što im u ratu nedostaje. Sa godinama to je prerastalo u pokret koji je pored 'odmora od rata', kada su ratovi na području bivše Jugoslavije završeni, dobio nastavak 'izgradnju mira'“, priča ona.

„Mi kroz YU Peace mrežu nastojimo graditi sigurno mjesto, siguran prostor u okviru kojeg ćemo negovati slobode i poticati mlade da budu svesni svojih resursa i svojih supermoći, a to su njihovi izbori“, kaže Valentina Gagić Lazić.

„Na pitanje zbog čega su oni ovde gdje jesu, obično nam odgovaraju da su tu zbog toga što su prihvaćeni, zbog toga što su sigurni i slobodni, zbog toga što mogu da budu ono što jesu. Ponosna sam na svoje prijatelje i kolege, kao i na sve mlade ljude koji istrajno i zajedno koračaju sredinom. Slobodno i dostojanstveno. Velike su ove naše priče. Veće od svih politika koje doprinose podjelama“, kazala je Valentina Gagić Lazić.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније