Astrid Prange  [ DW ]

17. 07. 2024. 10:33

„Bolsonaro-efekat“ i napad na Trampa: kako atentati utiču na izbore?

Nadomak izbornoj pobjedi? Nakon atentata, bivši predsjednik Donald Tramp je na stranačkom kongresu republikanaca uz ovacije imenovan za predsjedničkog kandidata. Da li je njegov trijumf na američkim izborima u novembru sada postao vjerovatniji?

„Sigurno je da mu napad donosi dodatne simpatije“, kaže za DW njemački politikolog i stručnjak za Latinsku Ameriku Ginter Majhold. „Ta osoba na taj način prelazi u drugu sferu. Javnost je vidi kao nekoga kome je potrebna posebna zaštita, a istovremeno i kao spasitelja. To važi i u slučaju Tramp.“

Majhold podsjeća na atentat na bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara. On je 6. septembra 2018. teško ranjen na predizbornom skupu u Rio de Žaneiru. Bolsonaro je nakon toga u oktobru pobijedio na predsjedničkim izborima s 55 odsto osvojenih glasova.

„Mješavina žrtve i katarze“

„Vjerujem da postoji svojevrsni Bolsonaro-efekat“, objašnjava Majhold. „Kandidat postaje simbol rasula u sopstvenom društvu i istovremeno nosilac simpatija. To je mješavina žrtve i katarze. U toj konstelaciji stvara se dodatni element harizme.“

Brazilski kolumnista Žoel Pinheiro da Fonseka ide i korak dalje: „Bolsonaro nije jedini koji je nakon atentata pobijedio na izborima“, podsjeća on u svom tekstu u listu „Folha de S. Paulo“. „I američki predsjednik Ronald Regan ponovo je izabran s velikom većinom glasova tri godine nakon atentata u martu 1981.“

Pinheiro zaključuje: „Obojica su već bili favoriti, a pokušaji atentata samo su potvrdili njihov uspjeh. S Trampom bi moglo da se dogodi to isto.“

I Modi je preživio atentat

To važi i za indijskog premijera Narendru Modija. On je 27. oktobra 2013. u Patni, glavnom gradu indijske države Bihar, preživio bombaški napad islamističkih organizacija „Indijski mudžahedini“ i „Studentski islamski pokret Indije“.

Atentat se dogodio usred predizborne kampanje. Na izborima održanima od 7. aprila do 12. maja 2014. Modi je prvi put osvojio većinu u indijskom parlamentu za svoju Indijsku narodnu partiju (BJP). Sada je već deset godina na vlasti.

Kao i svi vodeći zvaničnici širom svijeta, i Modi je osudio atentat na Trampa i pozvao na mir. Ali, pored zvaničnih osuda političkog nasilja, na društvenim mrežama dominiraju i optužbe.

„Globalne lijeve mreže“

Portparol indijske vlade Amit Malvija na platformi Iks je odmah za napad okrivio „globalnu ljevicu“. Ubrzo nakon atentata na Trampa objavio je: „Šinzo Abe, slovački premijer Robert Fico, a sada i Donald Tramp. Prijetnja je stvarna. Na djelu su globalne lijeve mreže.“

Shinzo Abe, then Slovakian Prime Minister Robert Fico and now Donald Trump. The world is increasingly becoming unsafe… The threat is real.
Vile global Left networks are at work, demonising popular and powerful leaders, plotting to bring them down, so that they can control…

— Amit Malviya (@amitmalviya) July 14, 2024

Bolsonarov sin Flavio širi isti narativ. „Ekstremna ljevica demonizuje i dehumanizuje svoje protivnike lažima – i to uz podršku etabliranih medija“, objavio je on na Iksu. „Onda se pojavi ’vuk samotnjak’ koji mora da spasi svijet od ’neprijatelja demokratije’, ’genocida’ ili ’milicija’. To je formula mržnje koja ima stvarne i gotovo smrtonosne posljedice.“

Deus no controle!
A leve virada de cabeça à direita (reveja o vídeo), fração de segundo antes do disparo, evitaram o mal maior com @realDonaldTrump .
A extrema-esquerda, com apoio da grande mídia, demoniza e desumaniza seus adversários com mentiras. Aí aparece um “lobo solitário”… pic.twitter.com/wIY7Hl0TSn

— Flavio Bolsonaro (@FlavioBolsonaro) July 15, 2024

Obojica su uvjereni da su „atentati uvijek usmjereni protiv desnih i konzervativnih političkih lidera“. Pogled u prošlost, međutim, pokazuje da to nije slučaj.

Političko ubistvo u Ekvadoru

Tako je na primjer progresivni američki predsjednik Teodor Ruzvelt, koji se kandidovao za novi mandat, ranjen u atentatu 14. oktobra 1912. – ali nije izabran.

Demokratski predsjednički kandidat Robert Kenedi, brat 1963. godine ubijenog predsjednika Džona F. Kenedija, ubijen je tokom predizborne kampanje 1968. godine.

Posebno uznemirujući primer je ubistvo ekvadorskog predsjedničkog kandidata Fernanda Viljavisensija prije godinu dana. Taj istraživački novinar, koji je izvještavao o korupciji i nasilju u svojoj zemlji, ubijen je 9. avgusta 2023. u gradu Kito za vrijeme jednog predizbornog skupa.

Političko nasilje i zdesna i slijeva

Spisak atentata na predsjedničke kandidate je dugačak. Među žrtvama su i bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, koji je 2004. otrovan dioksinom, kao i katolički sveštenik i bivši predsjednik Haitija Žan-Bertran Aristid, koji je u napadu od 20. marta 2017. ostao nepovrijeđen.

„Nije bitno da li je atentat došao slijeva ili zdesna“, kaže Majhold i ističe da se ni napad na Trampa ne uklapa u takav obrazac. Jer, napadač je bio član Republikanske stranke. „Radi se o tome da smo došli do tačke u kojoj polarizacija ulazi u novu fazu“, kaže on.

Upotreba nasilja postaje sve prihvatljivija. „Ovaj novi nivo eskalacije posebno je dramatičan u zemlji s tolikom količinom oružja kao što su Sjedinjene Američke Države“, zaključuje njemački politikolog.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku