Ines Pol  [ DW ]

23. 05. 2024. 17:52 2

Srebrenica – putokaz za novu svjetsku politiku

Obilježavanja godišnjica ne oživljavaju mrtve. One ne ispravljaju nepravdu. I one ne mogu ispuniti praznine koje su ostale iza ubijenih ljudi. Obilježavanja godišnjica su simbolični činovi, koji barem jednom godišnje hoće da vrate u kolektivnu svijest događaje na koje se podsećaju. Bilo je krajnje vrijeme da skoro 30 godina poslije masakra, sada usvojenom Rezolucijom UN, konačno postoji datum kojim se podsjeća na strahote Srebrenice.

U julu 1995. vojnici bosanskih Srba ubili su u tom bosanskom mjestu više od 8.000 muslimanskih mladića i muškaraca sa ciljem uništavanja te grupe stanovnika. Holandski pripadnici Plavih šlemova na licu mjesta nijesu spriječili masakr, dijelom i iz straha za sopstvenu sigurnost.

Dan sjećanja na genocid

Ali, Dan sjećanja ne bi trebalo da podsjeća samo na strahote Srebrenice. To je eksplicitno dan na koji tada počinjen genocid treba da se imenuje i da se podsjeća. Odlukom da taj masakr nazove genocidom UN slijede presudu Međunarodnog suda za ratne zločine koji je masakr u Srebrenici još 2007. zvanično proglasio genocidom.

Konvencija UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida definiše genocid kao djelo „počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa". Dakle, smrt mnogih nevinih ljudi ne samo da mora biti ciljano djelo, nego mora biti podstaknuto motivacijom uništenja identiteta jedne nacionalne grupe.

Njemačka je zajedno s Ruandom bila inicijator za donošenje Rezolucije UN o priznanju genocida u Srebrenici. Obje zemlje su time takođe htjele da istaknu da su presude međunarodnih sudova obavezujuće, čak i ako mogu biti protiv sopstvenih stavova. U tom pogledu, danas bi zapravo bio dan za Njemačku da proslavi usvajanje rezolucije.

Rasprava o genocidu

Ali ova rezolucija UN dolazi u trenutku kada se širom sveta vodi debata o pitanju da li bombardovanje Gaze i izgladnjivanje tamošnjeg stanovništva takođe treba opisati kao genocid ili ne. Južna Afrika je već pokrenula postupak protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, koji bi mogao da potraje godinama. Sud je u preliminarnoj odluci ovu optužbu opisao kao verodostojnu.

Pred istim tim sudom vodi se i postupak po tužbi Nikaragve protiv Njemačke zbog navodnog saučesništva u genocidu nad Palestincima. Istovremeno, glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan traži izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, kao i trojice najviših vojnih i političkih lidera Hamasa, zbog sumnje da su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Dvostruki standardi?

Kod Izraela i njegovih preostalih saveznika, SAD i Njemačke, ogorčenje je veliko. Predsjednik SAD Džozef Bajden je utvrdio da ono što se događa u Gazi „nije genocid". A njemačka vlada je takođe kritikovala činjenicu, da zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje obje strane u sukobu, terorističku organizaciju Hamas stavlja na isti nivo sa „demokratski izabranim” izraelskim rukovodstvom.

U ovoj pravno i politički uzavreloj klimi, ne može se precijeniti brizantnost glasanja UN o Srebrenici. Odluka Ujedinjenih nacija da uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida uticaće na debatu o mogućim genocidima u Gazi i Ukrajini. To je debata koja neće biti veliko iskušenje samo za UN. Mnoge zemlje optužuju i Njemačku da primjenjuje dvostruke standarde.

Uticaj na Zapadni Balkan

Ali Rezolucija će još brže i neposrednije uticati na Zapadni Balkan, jer Srbija i Republika Srpska će je shvatiti kao uvredu. U globalnoj političkoj kulturi populističke polarizacije, Rusija će, naravno, takođe iskoristiti ovu debatu da ponovo pokrene potencijal za sukob na Balkanu - sa strateškim ciljem da se balkanska rana ne zatvori.

U skladu s tim, pored Rusije i Srbije, u Generalnoj skupštini UN su se protiv ovog Dana sjećanja pozicinirale i druge zemlje, među kojima su Nikaragva, Venecuela - i Mađarska. Rusija barem nije uspjela da instrumentalizuje muslimanske zemlje za svoje ciljeve.

Njemačka i Ruanda su inicirale važnu rezoluciju. Veliki je to korak da Srebrenica može da stoji kao putokaz za novu svjetsku politiku. UN su dale upozoravajući signal protiv svakog oblika genocida. Osnovane poslije Drugog svjetskog rata, poslije Holokausta, da bi zaštitile čovječanstvo od još jednog civilizacijskog sloma. Iza toga bi trebalo da stoje sve države.