Samir Huseinović  [ DW ]

22. 03. 2024. 08:25

Otvaranje pregovora: nova evropska epoha za BiH

Savjet EU odobrio je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom i to je odlična vijest za tu zemlju, „istorijska“, prema tvrdnjama mnogih zvaničnika. Predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel na platformi Iks je napisao da je toj zemlji „mjesto u evropskoj porodici“ i da je odluka „ključni korak naprijed“ na putu BiH u Evropsku uniju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, na konferenciji za novinare nakon prvog dana samita u Briselu, pozdravila je „istorijsku“ odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, „zemljom koja je preduzela impresivne korake prema EU“.

Today, #EUCO leaders decided to open accession negotiations with Bosnia and Herzegovina.

The country has taken impressive steps towards our Union.

More progress has been achieved in just over a year than in over a decade.

Congratulations 🇧🇦! pic.twitter.com/9M253c9nxP

— European Commission (@EU_Commission) March 21, 2024

Zadovoljni politički lideri

„Istorijsku odluku“ iz Brisela s optimizmom su dočekali politički zvaničnici u BiH, među kojima i članovi državnog Predsjedništva. Predsjedavajući tog tijela, Denis Bećirović, smatra da ovom odlukom započinje „novi i sveobuhvatniji“ proces saradnje s EU.

„Sada, kada smo otvorili vrata ka punopravnom članstvu u EU, moramo još intenzivnije da nastavimo s reformskim procesima. (...) Ovo je zajednička pobjeda BiH i EU“, izjavio je Bećirović.

Član Predsjedništva Željko Komšić kaže da je odluka „odlična vijest“. „Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i da više neće biti popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu“, dodao je Komšić.

Odluku pozdravlja i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. „Ta odluka je priznanje svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata“, napisao je Dodik na platformi Iks. On je dodao da „stav EV da dejtonska BiH s dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda može da bude član EU, pokazuje da unutrašnja struktura BiH nije smetnja“.

HDZ, Trojka i SDA

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović zahvaljuje „svim evropskim liderima“, a posebno predsjedniku vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću i predsjedavajućoj Savjetu ministara BiH Borjani Krišto. Kako je napisao na Iksu, odluka Savjeta EU je „istorijska“. Stranke „Trojke“ (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Naša stranka) su u zajedničkom saopštenju pozdravile otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s EU. „To je jedna od najznačajnijih političkih odluka za budućnost naših građana još od sticanja nezavisnosti“, navodi se u saopštenju uz napomenu da je upravo „Trojka“ bila ona politička snaga „koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima“.

Stranka demokratske akcije podravila je odluku, ističući da ulazak u novu fazu evropskih integracija obavezuje BiH da konkretnije radi na ispunjavanju preostalih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. SDA smatra da je „zeleno svijetlo“ za BiH posljedica geopolitičkih okolnosti, te da dalji napredak na evropskom putu mora biti zasnovan na konkretnim rezultatima. „Trebalo bi da budemo svjesni da je odluka prije svega rezultat geopolitičke situacije i potrebe sprječavanja uticaja Rusije na ovim prostorima“, kaže za DW funkcioner SDA Šerif Špago.

Podrška iz regiona

Bosna i Hercegovina je u ovom procesu imala podršku većeg broja članica EU, među kojima i Hrvatske, čiji premijer, Andrej Plenković, sada očekuje „novi entuzijazam“ političkih aktera u BiH. On ističe da je ovo „veliki dan za BiH“, uz napomenu da bi politički akteri u toj zemlji sada trebalo da se fokusiraju na Zakon o sudovima i Izborni zakon.

Hrvatski premijer odluku Savjeta EU vidi i kao podsticaj svima u BiH da se dogovore oko „ravnopravnosti“ izbora hrvatskih političkih predstavnika, na način da Hrvate zastupaju „legitimni“ predstavnici. „Ovo je i velika geopolitička, strateška poruka EU svim narodima, liderima, institucijama, političkim strankama u BiH, ali i šansa za stabilnost i razvoj BiH“, kaže Plenković.

„Veliki dan za BiH – zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora“, piše na platformi Iks ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon. „Ponosna sam na svoju zemlju koja je 2022. godine predložila da se BiH dodijeli status kandidata. Takođe, ponosna sam na ljude u BiH koji zaslužuju bolji život unutar EU porodice“, kaže Fajon.

I šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler čestitao je građanima otvaranje pregovora sa EU. „Presrećan sam zbog ove predivne zemlje i zbog svih vas, i moram da kažem i za mene lično ovo je trenutak kojeg ću se zauvijek sjećati“, rekao je Satler.

Mi smo partneri. Mi smo prijatelji. 🤝 I bićemo zajedno u Evropskoj uniji!

Jer, Bosna i Hercegovina je oduvijek u srcu Evrope! 🫶 pic.twitter.com/760P0kFcCh

— Johann Sattler (@josattler) March 21, 2024

Šta dalje?

Pored odluke da odobri otvaranje pristupnih pregovora, Savjet EU poziva Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir za BiH koji bi bio usvojen kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto kaže da „nije bilo zamki“ u tekstu odluke.

„Od nas se očekuje isto ono što se očekivalo i prije – potrebno je hitno usvojiti Zakon o sudovima, jer će nam to otključati sljedeći korak“, rekao je Forto za sarajevske medije, napominjući da je Bosni i Hercegovini potreban „Plan rasta“ kako bi se otključale dvije milijarde eura koje su predodređene za tu zemlju. On pojašnjava da datum pregovora nije preciziran, ali da je nakon „skrininga“ (analize usklađenosti zakonodavstva države kandidata s pravnom tekovinom EU) od strane Evropske komisije, početak pregovora „moguć i ovog ljeta“.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu, Adnan Ćerimagić, za DW kaže da je u BiH proteklih nekoliko mjeseci vladala „rijetko viđena dinamika“. „Vlasti su se trudile da isporuče Evropskoj uniji što više, uz kritike opozicije da to nije dovoljno, dok je EU konačno ispoljila nekakav uticaj na političke procese u BiH“, kaže Ćerimagić. Pokazalo se, kaže, da EU ipak može da ima uticaja u BiH i da može da pomogne toj zemlji ako se jasno definišu ciljevi.

Stari izazovi ostaju

„Međutim, najveći izazovi BiH kroz ovaj proces nijesu riješeni, a to su udari na institucionalni i ustavni okvir BiH i slobodu medija u RS, ali i društveno-ekonomsko zaostajanje i izolacija u odnosu na članice EU“, kaže sagovornik DW. Da bi građani osjetili pozitivne posledice približavanja Evropskoj uniji, potrebno je ubrzati postojeću dinamiku, što se neće dogoditi ako otvaranje pregovora sa BiH završi u „ćorsokaku“. „A upravo tamo su završili pregovori sa Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom“, upozorava Ćerimagić.

Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo u EU podnijela još 2016. godine, a odlukom Savjeta EU na samitu u Briselu 2022. toj zemlji je zvanično dodijeljen kandidatski status. Nakon delimičnog ispunjavanja uslova iz Mišljenja Evropske komisije (usvajanja nekoliko „evropskih zakona“), Komisija je 12. marta 2024. i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između Evropske unije i BiH.