Miša Erhart (Frankfurt na Majni)  [ DW ]

07. 12. 2023. 08:03

Svi pričaju o recesiji, a deonice na rekordnom nivou

Prošlonedjeljni podaci iz nemačke ekonomije pokazuju da je, posle ljetošnjeg blagog oporavka, opet na redu trend opadanja. Ponovo se spominje opaka riječ recesija.

Ove srijede je savezni statistički zavod iz Visbadena objavio da su naručeni poslovi u industriji opali za čak 3,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Doduše, to se može objasniti izostankom velikih novih projekata koji znatno utiču na ukupnu sliku. Ali, trend ni u kom slučaju ne pokazuje rast. Institut Ifo je u svojoj posljednjoj anketi ustanovio da većina preduzeća procjenjuje broj naručenih poslova kao „suviše mali“.

„Posljedično će sve više preduzeća smanjiti proizvodnju u narednim mjesecima, kako bi se prilagodili smanjenoj potražnji“, kaže ekonomista Komercbanke Ralf Zolven. „To će doprinijeti daljem lakom opadanju njemačke ekonomije u zimskoj polovini godine.“

-pročitajte još: Kako ministar Habek želi da spasi njemačku privredu

DAX na istorijskom vrhuncu

Uprkos skromnoj ekonomskoj perspektivi, Njemački deonički indeks (DAX) kao važan barometar njemačke privredne klime, obara ove nedjelje na berzi u Frankfurtu sve rekorde. U utorak je indeks premašio najveću vrijednost iz jula. A u srijedu se trend nastavio. Da li ekonomska stagnacija i rekordne vrijednosti deonica idu zajedno?

Iskustvo pokazuje da kurs na berzi često raste krajem godine. Jedan od razloga je to što određeni fondovi pokušavaju da kupe deonice koje su tokom godine imale dobru prođu, kako bi tim trofejima ukrasile svoje proizvode. To se u ekonomskom žargonu naziva „window-dressing“ – ukrašavanje izloga.

-pročitajte još: Njemačka je ponovo „bolesnik“ Evrope?

Centralne banke u fokusu investitora

Ipak, glavni uzrok je promjena očekivanja investitora u odnosu na centralne banke. I to djelimično baš zbog aktuelnih ekonomskih poteškoća. „Mada su se meki indikatori u posljednje vrijeme stabilizovali na niskom nivou, slabo ekonomsko okruženje ne opravdava više povećanje kamata“, kaže glavni ekonomista bankarskog koncerna ING Karsten Brzeski. To znači da u privredi procjenjuju da je vrijeme povećavanja kamata iza nas. Neki analitičari čak smatraju da će značajne centralne banke, kao što su američki Sistem saveznih rezervi (FED) ili Evropska centralna banka sljedeće godine smanjiti kamate.

U borbi protiv inflacije, obje banke su u posljednjih šest mjeseci znatno povećale kamate. Evropska centralna banka je deset puta uzastopce povećavala kamatnu stopu kako bi stavila pod kontrolu visoku inflaciju. Time se željelo proizvesti poskupljenje kredita, izdataka i investicija – i smanjenje potražnje. To dovodi do opadanja cijena, time i inflacije. Ali, izgledi preduzeća da bolje zarade takođe opadaju, pa je faza visokih kamata za njih nepovoljna.

S druge strane, visoke kamatne stope idu na ruku poslu s hartijama od vrijednosti, čije se kamatne stope najčešće prilagođavaju opštim kamatnim uslovima. Mnogi investitori prelaze s deonica na obveznice, koje se više isplate. Osim toga, u odnosu na deonice, posao s obveznicama skopčan je s manjim rizikom, naročito kada je riječ o državnim hartijama od vrijednosti.

Pošto investitori trenutno procjenjuju da će kamatna stopa centralne banke opadati, jača potražnja za deonicama. Tako razvoj potražnje za deonicama na berzama može ukazivati na razvoj u budućnosti – pod uslovom da su investitori ispravno procijenili situaciju.

Kraj žurke?

Međutim niko ne može da bude potpuno siguran da će to tako zaista i biti. Naredni koraci Evropske centralne banke zavise od toga kako će se kretati inflacija u evrozoni, kada će se približiti zacrtanom cilju od dva odsto godišnje. A to je povezano i s pitanjem da li će povećanje plata koje su isposlovali sindikati uticati na povećanje cijena.

Doduše, zbog gubitka kupovne moći tokom perioda visoke inflacije, još uvijek nije na pomolu spirala povećanja plata i cijena. Predsjednik Njemačke centralne banke Joahim Nagel je nedavno rekao da će „posljednji kilometar biti najteži“. Time je mislio da je jednostavnije grubo smanjiti inflaciju, nego podesiti posljednje krake tako da se postigne zacrtani cilj od dva odsto godišnje.

Žurka na berzi bi mogla da doživi nenadani fajronta, ako se ispostavi da centralne banke još nisu okončale svoju borbu protiv inflacije. Ili ako dodatno eskaliraju geopolitički konflikti i krize.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.