dw.com  [ DW ]

05. 12. 2023. 16:14

Studija PISA 2022: do sada najgori rezultat njemačkih učenika

Mladi u Njemačkoj znatno su lošiji u matematici, čitanju i prirodnim naukama nego 2018. To pokazuje nova PISA-studija koja je predstavljena ovog utorka 5. decembra 2023.

Sveukupno gledano, prosječne vještine mladih ljudi u te tri oblasti smanjene su u mnogim zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u poređenju s prethodnom studijom iz 2018. Ono što zabrinjava, jeste da je pad u Njemačkoj veći od prosjeka.

-pročitajte još: Njemačkoj nedostaje više od 12.000 nastavnika

PISA – to je skraćenica je za najvažniji svjetski test za poređenje škola: „Program za međunarodno ocjenjivanje učenika“. U njemu se bilježe vještine 15-godišnjaka u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Od 2000. se sprovodi na svake tri godine, a ovoga puta fokus je bio na vještinama u matematici.

Samo nekoliko zemalja se poboljšalo

Veoma mali broj zemalja OECD-a uspio je da poboljša rezultate između 2018. i 2022. godine, na primjer Japan u čitanju i prirodnim naukama, kao i Italija, Irska i Letonija u prirodnim naukama.

U prosjeku, mladi ljudi u Japanu i Koreji posjeduju najbolje vještine u matematici. Irska, Japan, Koreja i Estonija su u vrhu po čitanju. U prirodnim naukama, Japan, Koreja, Estonija i Kanada postižu najbolje rezultate.

-pročitajte još: Zašto u Srbiji nedostaje profesora matematike, fizike, hemije…?

Samo prosjek u matematici i čitanju

Nakon prve studije koja je sprovedena 2000. godine, Njemačka je u početku uspijevala da poboljša svoje rezultate i održi ih na visokom nivou. Međutim, bilo je znakova trenda pada i u prethodnim studijama PISA.

Njemačka se samo još u prirodnim naukama nalazi znatno iznad prosjeka OECD-a (492 do 485 poena). Rezultati u matematici (475 do 472 poena) i čitanju (480 do 476 poena) su sada u skladu s prosjekom OECD-a, koji je takođe sveukupno opao u te dvije oblasti.

Povećan procenat loših đaka

Skoro trećina petnaestogodišnjaka posjeduje samo veoma ograničene vještine u najmanje jednoj od tri testirane oblasti. Ujedno, otprilike svaki šesti ima značajne nedostatke u sve tri oblasti. Procenat tih posebno loših đaka porastao je od 2018. godine i iznosi oko 30 odsto u matematici, oko 26 procenata u čitanju i oko 23 odsto u prirodnim naukama.

Ponovo je opao i procenat učenika s posebno dobrim uspjehom – na oko devet odsto u matematici i na oko osam u čitanju. U prirodnim naukama taj procenat je ostao stabilan na oko deset odsto.

Razlozi loših rezultata

Iz studije se mogu izvući i razlozi za pogoršanje rezultata. Autori procjenjuju da je s jedne strane zatvaranje škola tokom pandemije korone negativno uticalo na sticanje vještina. Pritom su se u vrijeme kada se učilo „na daljinu“ u Njemačkoj manje koristili digitalni mediji od prosjeka OECD-a. Međutim, analiza međunarodnih podataka pokazuje da ne postoji sistemska veza između vremena tokom kojeg su škole bile zatvorene i pada uspješnosti mladih ljudi.

Drugi faktor, onaj koji objašnjava rezultate u oblasti matematike, mogla bi, procjenjuju autori studije, da bude veza između vještina mladih i socioekonomskog statusa njihovih porodica, kao i njihovog imigracionog porijekla. To je u njemačkoj još uvijek veoma izraženo. Pritom su vještine u matematici i kod mladih bez imigrantskog porijekla takođe smanjene u odnosu na 2012. godinu.

Da bi objasnili taj dugoročni negativan trend, istraživači su takođe provjeravali motivaciju učenika, njihove stavove, ali i to kakve su lekcije koje im se predaju. Pokazalo se da, u odnosu na 2012, mladi s manje zadovoljstva i interesovanja pohađaju časove matematike. Istovremeno, strah od tog predmeta je povećan. Osim toga, 15-godišnjaci smatraju da im manje koristi učenje matematike.

Opasnost od promašene obrazovne politike

Neposredno prije objavljivanja ovih novih rezultata, predsjednik Centra za ekonomiju obrazovanja instituta ifo iz Minhena Ludger Fosman, upozorio je na posljedice neuspješne obrazovne politike u Njemačkoj. „Kriza obrazovanja je naš najveći lokalni rizik“, rekao je Fosman za list „Virtšaftsvohe“. „To koliko produktivno djeca i mladi kasnije mogu da doprinesu društvu, u velikoj mjeri zavisi od uspjeha u njihovom obrazovanju.“

S obzirom na nedostatak radne snage, prije svega one kvalifikovane, Njemačka sebi ne može da dozvoli da se obrazovna kriza nastavi, rekao je Fosman. Među osobama sa akademskom titulom, odnosno onima koji imaju stručnu spremu, nezaposleno je dva do tri odsto ljudi. Među onima bez kvalifikacije – 20 procenata.

ss (ard)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.