Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

DW

dw.com [ DW ]

21. 11. 2023. 12:07

Njemačka: kako začepiti rupu u budžetu od 60 milijardi eura?

Lideri vladajuće koalicije, Habek (Zeleni), Šolc (SPD) i Lindner (FDP) zabrinuti nakon presude iz Karlsruea

Njemački Savezni ustavni sud prije nedjelju dana je presudio da je zabranjena prenamjena 60 milijardi eura preostalih iz fonda za borbu protiv korone u fond za zaštitu klime. I jasno je da vladajuća njemačka koalicija nema usklađen „plan B“. Malo po malo postaju jasne dimenzije odluke Saveznog ustavnog suda.

Jedno je sigurno: Fond za zaštitu klime (KTF) sada ima 60 milijardi eura manje na raspolaganju. Vlada je kao prvu mjeru uvela privremenu zabranu trošenja već odobrenih sredstava. Ali, šta ona može srednjoročno da uradi?

-pročitajte još: Prošle su godine kad je njemačka državna kasa bila puna

Smanjiti izdatke

Smanjiti izdatke – za tu opciju su prije svega liberali (FDP). Presuda Saveznog ustavnog suda iz Karlsruea je šansa da, nakon godina stalnog zaduživanja, počne da se troši samo onoliko koliko ima u kasi – kažu liberali. Fond za zaštitu klime ima sopstvene prihode od trgovine emisijom i naplate za emitovanje ugljen dioksida koji će i dalje da donose novac.

Ali, Fond će do 2027. godine da ima gotovo 30 odsto manje sredstava na raspolaganju ako potpuno ostane bez tih 60 milijardi eura iz fonda za borbu protiv korone. To znači da će biti manje novca za podsticanje zaštite klime, transformaciju privrede i subvencije. Na taj problem upozorava savezni ministar privrede iz redova Zelenih Robert Habek.

Za zaštitu klime nema novca, to posebno pogađa Zelene: ministar privrede Robert habek

Povećati prihode

Među socijaldemokratama (SPD) i Zelenima mnogi podržavaju ideju povećanja poreskih prihoda. Iz te dvije stranke stalno se predlaže da se poveća porez onima koji imaju veliku imovinu i koji dobro zarađuju. Ali, povećanju poreza se protive liberali.

Druga mogućnost bi bila povećanje cijene za emitovanje ugljen dioksida, čime bi bili povećani prihodi Fonda za zaštitu klime. Ali, zbog toga bi poskupio benzin i grijanje na fosilna goriva.

Ublažiti kočnicu prekomjernog zaduživanja ili je potpuno ukinuti

Kočnica prekomjernog zaduživanja unesena je 2009. u njemački Osnovni zakon (ustav) kako bi se spriječilo vođenje politike na račun budućih generacija. Savezna vlada zato smije samo u ograničenom obimu da uzima kredite. Zeleni su prije svega ti koji smatraju da je ta kočnica prekomjernog zaduživanja prestroga odredba i da se time sprječavaju investicije države.

I u SPD-u mnogi tako razmišljaju. Ali, za promjenu kočnice prekomjernog zaduživanja u osnovnom zakonu potrebna je dvotrećinska većina poslanika u njemačkom parlamentu Bundestagu. Demohrišćani (CDU/CSU) su protiv toga, a liberali pogotovo.

Vanredni fond za zaštitu klime

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, njemački parlament je dvotrećinskom većinom prihvatio formiranje posebnog fonda za njemačku vojsku, Bundesver, od sto milijardi eura i to je unijeto u osnovni zakon. Slična stvar bi mogla da se uradi i sa zaštitom klime. Ali, za to bi bio potreban pristanak demohrišćana.

Predsednik CDU Fridrih Merc je protiv prekomernog zaduživanja, a i protiv formianja posebnog fonda za zaštitu klime, jer bi i to u suštini bilo prekomerno zaduživanje

Ponovo proglasiti kriznu situaciju

Kopredsjednica SPD-a Saskija Esken i Njemački savez sindikata DGB zahtijevaju da se za ovu i iduću godinu stavi van snage kočnica prekomjernog zaduživanja, kao što je to uostalom urađeno 2020. i 2022, kad je proglašena krizna situacija, u prvom slučaju zbog pandemije, a u drugom zbog energetske krize. Zato je tih godina bilo moguće novo zaduživanje za stotine milijardi eura.

Prema Osnovnom zakonu, stavljanje van snage kočnice prekomjernog zaduživanja moguće je u slučaju prirodnih katastrofa i vanrednih kriznih situacija koje država ne može da kontroliše.

Da li to važi i za sadašnju situaciju? Neki u to sumnjaju, pa bi vjerovatno bile podnijete tužbe Saveznom ustavnom sudu. S druge strane, prednost te opcije je to što bi kriznu situaciju mogle da proglase stranke vladajuće koalicije jednostavnom većinom u Bundestagu i ne bi im dakle bila potrebna dvotrećinska većina i podrška opozicionih demohrišćana.

mp/aj (ard)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније