Bernd Rigert (Sarajevo)  [ DW ]

05. 07. 2023. 11:03

Bez promjene na čelu NATO u jeku rata u Ukrajini

Produžetak mandata generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu za još jednu godinu nema mnogo veze s tim da je on podoban za to mjesto ili s njegovim sopstvenim željama. To je u stvari bilo najjednostavnije rješenje za 30 zemalja-članica Alijanse, jer one, uprkos potrazi koja je trajala mjesecima, nijesu uspjele da se dogovore oko Stoltenberovog nasljednika na čelu Saveza.

Na sastanku NATO u Briselu u junu, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da bi, ako se ne pojavi rješenje, najbolje bilo držati se oprobanog. Sam Jens Stoltenberg, koji je na mjestu šefa NATO još od 2014. morao da se nosi s brojnim krizama, nedavno je izjavio: „Ne tražim produženje.“

Zašto još godinu dana?

Do toga je sada ipak došlo, jer alternative nema. U utorak je 64-godišnji Stoltenberg na Tviteru napisao da se osjeća „počastvovano“.

Honoured by #NATO Allies' decision to extend my term as Secretary General until 1 October 2024. The transatlantic bond between Europe & North America has ensured our freedom & security for nearly 75 years, and in a more dangerous world, our Alliance is more important than ever.

— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) July 4, 2023

Trezvenog Norvežanina vjerovatno su ubijedile riječi pohvale njegovom rukovođenju, prije svega iz SAD. Čestitke su odmah stigle i od ukrajinske vlade. Tokom ruskog rata protiv Ukrajine, Stoltenberg se neumorno zalagao za pomoć Kijevu, za isporuke oružja i vojne opreme „sve dok je to neophodno“.

Takođe, mnogi NATO-saveznici ionako nijesu smatrali da je dobra ideja da se u sred rata mijenja rukovodstvo. I da bi Stoltenberg trebalo da ostati sve dok je to neophodno.

Bivši norveški premijer zapravo je imao druge planove. Još 2022. je htjeo da napusti posao u sjedištu Alijanse u Briselu, kako bi preuzeo unosno mjesto guvernera centralne banke u svojoj zemlji. Na nagovor je pristao da mandat produži do ljeta 2023, jer ni tada zemlje NATO nijesu mogle da magičnim štapićem iz šešira izvuku kandidata za nasljednika.

Šta je Stoltenberg postigao?

Jens Stoltenberg postao je generalni sekretar NATO 2014. Već tada su Rusija i Ukrajina obilježile njegov prvi mandat. Rusija je u to vrijeme nezakonito anektirala Krim, a njoj lojalni pobunjenici okupirali su djelove istočne Ukrajine. Stoltenberg je u to vrijeme još uvijek želio da ostvari „konstruktivne odnose s Rusijom“. Danas, gotovo deceniju kasnije, to više nije slučaj. Sada je glavni zadatak odbrana od ruske prijetnje na istočnom krilu NATO.

Diplomate u sjedištu NATO hvale Stoltenberga kao uspješnog posrednika i graditelja mostova u upravljanju unutrašnjim sukobima u Alijansi. Preživio je dijagnozu iz Francuske da je NATO „klinički mrtav“, kao i želju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da se Savez ukine. Godinama je trčao za vladama koje nijesu ispunjavale dogovoreno, uključujući i njemačkom. Stoltenberg je pritiskao i upozoravao da vlade zaista moraju da održe svoja obećanja da će za odbranu da izdvajaju dva odsto bruto nacionalnog proizvoda.

Ruska invazija 2022. sve je promijenila. Ona je dala novi smisao NATO i u ogromnoj mjeri povećala moral – kada je riječ o plaćanju, potvrdio je i sam Norvežanin. Bila je to prekretnica i za rad generalnog sekretara NATO, kojem je sada mandat produžen drugi put.

Da li je moguće i treće produženje?

Konačni kraj trebalo bi da bude u oktobru 2024. Jens Stoltenberg će do tada sljedeće godine u Vašingtonu organizovati samit povodom 75 godina od osnivanja NATO. Evropske članice Alijanse sada imaju još godinu dana za dogovor o nasljedniku. Kruže glasine da su među mogućim kandidatima estonska premijerka Kaja Kalas, danska premijerka Mete Frederiksen, holandski premijer Mark Rute, a možda eventualno i španski premijer Pedro Sančez – ako izgubi na prijevremenim izborima krajem jula. Evropljani tradicionalno daju generalnog sekretara, dok vodeća sila NATO, Sjedinjene Države, imenuje vrhovnog vojnog komandanta.

U oktobru 2024, nakon deset godina, Jens Stoltenberg će završiti drugi najduži mandat generalnog sekretara NATO. Rekorder ostaje Holanđanin Jozf Luns. On je 13 godina, od 1971. do 1984, vodio Alijansu kroz „Hladni rat“.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.