dw.com  [ DW ]

18. 03. 2023. 04:06

Međunarodni sud u Hagu izdao nalog za hapšenje Putina

Međunarodni krivični sud (MKS) je u petak 17. marta 2023. saopštio da je izdao naloge za hapšenje dvije osobe u kontekstu situacije u Ukrajini:

„Na osnovu zahtjeva tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda od 22. februara 2023. pretpretresno Vijeće II smatra da postoje razumni razlozi za vjerovanje da osumnjičeni snose odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije i preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju - na štetu ukrajinske djece.

Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju. Zločini su navodno počinjeni bar od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi da se vjeruje da gospodin Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gorepomenute zločine, zato što je počinio djela direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih i zbog njegovog propusta da u skladu sa odgovornošću nadređenog pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili zločine, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlašću i kontrolom."

pročitajte još:Rat u Ukrajini

Na sajtu suda piše da je za iste zločine individualno krivično odgovorna i „gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije", jer ih je „počinila direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih."

„Vijeće je uzelo u obzir da su nalozi za hapšenje tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, kao i istraga. Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku i da javna svijest o nalozima za hapšenje može doprinijeti sprječavanju daljeg činjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde da ovlasti Sekretarijat da javnosti otkrije postojanje naloga za hapšenje, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su nalozi izdati i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće."

Tužilac: Djeca ne smiju biti ratni plijen

Prema ukrajinskoj vladi, zaključno sa februarom ove godine, više od 16.000 djece je oteto iz Ukrajine i prebačeo u Rusiju ili područja pod ruskom kontrolom.

Prije godinu, glavni tužilac MKS-a Karim Kan pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Kan je lično tri puta bio u Ukrajini.

Karim Kan je rekao da je njegova kancelarija identifikovala deportovanja „najmanje stotina djece" iz ukrajinskih sirotišta i domova za djecu. Mnoga djeca su navodno od tada ponuđena na usvajanje u Rusiji.

Kan se pozvao na zakonski amandman, zasnovan na predsjedničkim dekretima, koji je suštinski olakšao usvajanje djece od strane ruskih porodica.

„Moja kancelarija tvrdi da ova djela, između ostalog, pokazuju namjeru da se ova djeca trajno uklone iz sopstvene zemlje. Ne možemo dozvoliti da se djeca tretiraju kao da su ratni plijen", rekao je Kan.

pročitajte još:Ruski napadi na bolnice – zločini koje je teško izvesti pred sud

Karim Kan je za britanski javni servis BBC rekao da je deportacija djece bila nehumana i da je Rusija mogla da preduzme druge mjere da zaštiti djecu - ako je to bila njena namjera. Komesarka za djecu Marija Lvova-Belova je sugerisala da je pomagala djeci tako što ih je evakuisala iz ratnih zona.

„Ako je postojala opasnost u određenom području, premjestite ih u druge djelove Ukrajine gdje te opasnosti nije bilo. Ako to nije moguće, ponudite da ih premjestite u treće zemlje", rekao je Kan.

Milošević, Tejlor, Kabuga, Al Bašir…

Međunarodni krivični sud veoma rijetko izdaje nalog za hapšenje protiv aktuelnog šefa države. Između ostalog, to se dogodilo u slučaju u međuvremenu svrgnutog sudanskog predsjednika Omara al-Bašira.

pročitajte još: Sud u Hagu odbio da istražuje o ratnim zločinima

Nije važno da li ste šef države, u vojsci ili neko „nisko u poretku", nekažnjivost nije dozvoljena. „Pojedinci su odgovorni za svoje postupke". Oni koji osjećaju da mogu „danju da počine zločin, a da noću dobro spavaju, možda bi trebalo da pogledaju istoriju", rekao je Kan za BBC i dodao:

„Niko nije mislio da će Slobodan Milošević, srpski lider kome je suđeno za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, završiti u Hagu - ali jeste." Kao i Liberijac Čarls Tejlor, koji je osuđen na 50 godina zatvora, i Felisijen Kabuga iz Ruande, koji je uhapšen 2020.

Kijev govori o „istorijskom trenutku"

Visoki zvaničnici u Ukrajini pozdravili su odluku Međunarodnog krivičnog suda. Ovo je istorijski trenutak za Ukrajinu i međunarodni pravosudni sistem, rekao je glavni tužilac za ratne zločine Andrij Kostin a isto je u svojoj večernjoj video poruci reagovao i predsjednik Volodimir Zelenski i takođe rekao:

„Bilo bi nemoguće izvesti takvu zločinačku operaciju bez pristanka čovjeka na čelu terorističke države."

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba je na Tviteru napisao: „Pozdravljam odluku MKS-a. Međunarodni kriminalci će odgovarati za krađu djece i druge međunarodne zločine."

Wheels of Justice are turning: I applaud the ICC decision to issue arrest warrants for Vladimir Putin and Maria Lvova-Belova over forcible transfer of Ukrainian children. International criminals will be held accountable for stealing children and other international crimes.

— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) March 17, 2023

Kremlj: Odluke MKS-a bez značaja za Rusiju

U prvom reagovanju na nalog za hapšenje, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na Telegramu je rekla da je krivični sud u Hagu za Rusiju bez značaja:

„Odluke Međunarodnog krivičnog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, pa ni u pravnom smislu."

Šef UN ostaje otvoren za razgovore sa Putinom

Ujedinjene nacije su izbjegle direktnu reakciju na nalog za hapšenje koji je raspisao Međunarodni krivični sud u Hagu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Stefan Dižarik, portparol generalnog sekretara UN Antonija Gutereša rekao je samo da će uprkos odluci MKS-a šef UN i dalje razgovarati sa Putinom:

„Generalni sekretar će uvijek razgovarati sa svakim s kim je neophodno da se razgovara".

Dužarik je takođe rekao da su Međunarodni krivični sud i Ujedinjene nacije odvojene organizacije.

Žozep Borel i Marko Bušman pozdravili odluku suda

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel na Tviteru je napisao:„Ovaj korak je samo početak procesa pozivanja Rusije na odgovornost. Ne smije biti nekažnjivosti."

The decision of the @IntlCrimCourt to issue an arrest warrant for Vladimir Putin for the war crime of unlawful deportation and transfer of children from Ukraine to Russia is the start of the process of accountability. We appreciate & support ICC’s work.

There can be #noimpunity

— Josep Borrell Fontelles (@JosepBorrellF) March 17, 2023

Njemački ministar pravosuđa Marko Bušman pozdravio je odluku Međunarodnog krivičnog suda da izda nalog za hapšenje šefa Kremlja Vladimira Putina:

„Svako ko je, poput Putina, započeo krvavi rat, trebalo bi da za to odgovara pred sudom", rekao je političar FDP njemačkoj uredničkoj mreži (RND).

„Najbolje rješenje je kada se optužnica može pokrenuti pred Međunarodnim krivičnim sudom. Nalog za hapšenje za ratne zločine koji je sada izdat je važan signal odlučnosti", rekao je Bušman.

Šta MKS može, a šta ne može

Međunarodni krivični sud postoji od 2002. Predsjednik suda je od 11. marta 2021. Pjotr Hofmanski, po nacionalsiti Poljak.

On je rekao da sud može samo da izda naloge za hapšenje, ali će međunarodna zajednica morati da ih sprovodi.

Hapšenja moraju da obave zemlje koje su potpisale sporazum sa MKS-om, odnosno Rimski statut, a njih je 123.

Međutim, Rimski statut nijesu potpisale Rusija, Kina, ni SAD - 3 od 5 stalnih članica SB UN, a to na primjer nijesu učinile ni Indija, Turska ili Izrael.

Prema trenutnoj pravnoj situaciji, MKS može protiv predstavnika ruskog državnog vrha, dakle i Putina, da podigne optužnice za „ratne zločine”, „zločine protiv čovječnosti” i „genocid”.

MKS nije u mogućnosti da protiv Putina podigne optužnicu za „zločin agresije" odnosno agresivni rat, jer to može primijeniti samo na lica iz država koje su pristupile Rimskom statutu.

U MKS-u u Hagu nije moguće suđenje u odsustvu.

D.R. (ICC,dpa,ZDF,ARD,BBC)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.