Ivica Petrović  [ DW ]

03. 12. 2022. 07:57

Loše odigrana priča

Odluka premijera Kosova Aljbina Kurtija da kao ministra za zajednice u svojoj vladi postavi Nenada Rašića, kao i Radu Trajković za njegovog zamjenika, izazvala je do sada nezabilježenu reakciju predsjednika Srbije.

U neuobičajeno oštrom tonu Aleksandar Vučić je premijera Kosova nazvao „terorističkim ološem", i rekao „da su izabrali najgori srpski ološ sa dna kace, koji nemaju nikakvo povjerenje u Srbiji, ali imaju povjerenje Kurtija i zapadnih agentura". Tome je dodao i prijetnju da neće otići na najavljeni samit 6. decembra. Rada Trajković je reagujući na ove optužbe izjavila „kako razumije Vučića kao pacijenta, ali da ga ne razumije kao predsjednika Srbije".

Aleksandar Vučić je nakon susreta sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem ponovio da ostaje pri svojim ocjenama o Rašiću i Radi Trajković, ali je dodao da će narednih dana odlučiti o prisustvu samitu u Tirani.

pročitajte još:Srbija-Kosovo: šta slijedi poslije dogovora u Briselu?

Beograd je takođe nezadovoljan reakcijom Evropske unije (EU), koja je po riječima srpskih zvaničnika previše mlaka. Beogradski mediji prenose i tumačenje bivšeg predsjednika Ustavnog suda Kosova Envera Hasanija „kako je Kurti imenovanjem Nenada Rašića za ministra prekršio Ustav".

Negativna atmosfera u regionu

Predsjednik Srbije je ovu priliku iskoristio da izrazi svoje nezadovoljstvo ponašanjem Prištine i odnosom prema srpskoj zajednici, ističe za DW Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda.

„Mislim da to stoga nije poruka koja se tiče regionalnog procesa saradnje, već je prije svega poruka Evropskoj uniji i vladi Aljbina Kurtija".

Igor Novaković ocjenjuje „da je korišćenje regionalnog samita kao platforme za upućivanje nekih poruka loše. Regionalna saradnja je interes svih zainteresovanih, a ovdje se stvar svodi na međusobni odnos Beograda i Prištine. Tako da ne vidim neke velike posledice ukoliko Srbija eventualno ne prisustvuje tom samitu, ali je moguće da ostavi neku negativnu atmosferu među samim učesnicima u procesu regionalne saradnje", dodaje Novaković.

Reakcija Aleksandra Vučića bi bila daleko efikasnija u slučaju da je pozicija Srbije nešto bolja, kaže za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

„Pozicija Srbije je daleko od toga, plus taj nastup sa neprimjerenim rječnikom, i to je sve dovelo do jedne ishitrene odluke da se ne ide u Tiranu. Cijela ta priča je jako loše odigrana, i mislim da ne doprinosi poziciji Srbije u odnosu na Evropsku uniju".

Ali, svejedno mislim, nastavlja Popov, „da će nakon ovakvog jednog napada doći do reteriranja, i da će se na kraju ipak otići u Tiranu. U svakom slučaju, emocije nijesu dobar saveznik ovog puta, i trebalo bi dobro razmotriti koliko imamo prostora da pravimo korak unazad i ugrožavamo proces evropskih integracija. A saveznici se ne prave na ovaj način", ocjenjuje naš sagovornik.

Razbijen monopol Srpske liste?

Rada Trajković je svoje postavljenje na novu funkciju u kosovskoj vladi ocijenila kao dobru vijest, jer po njenim riječima „to će značiti da Milan Radoičić više neće imati nikakvog uticaja na ono što se radi, i da će na taj način biti razbijen monopol Srpske liste nad mentalnim promovisanjem Srba".

pročitajte još:Ključ sporazuma je na sjeveru Kosova

Igor Novaković smatra da to nije do kraja sigurno, „jer Nenad Rašić i Rada Trajković su politički subjekti koji su na izborima dobijali jako malo glasova, i oni nemaju taj politički legitimitet. Međutim, ono što je moguće u ovom trenutku je da je ovo neka vrsta početka podjele u okviru same srpske zajednice na Kosovu - odnosno da će Srbi koji žive na jugu prihvatati određene modalitete saradnje sa Kurtijevom vladom, dok će Srbi na sjeveru biti naklonjeniji stavu zvaničnog Beograda", naglašava Novaković.

Moje iskustvo sa terena govori da bi Srbi sa juga želeli više pluralizma i mogućnosti da biraju, skreće pažnju Aleksandar Popov.

„Oni često navode kako se njima neki potezi Beograda obijaju o glavu, jer treba voditi računa i o Srbima u enklavama. Ali, ako gledamo sa neke legitimne strane, Kurti je mogao da u svoju vladu uzme bilo koga, ali problem je što je sam Kurti napravio dosta kontraproduktivnih poteza u poslednje vrijeme, koji su praktično zaustavili pregovarački proces", kaže Popov.

(Ne)moguće do kompromisa

Kada je već riječ o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, i ova epizoda dodatno ugrožava taj proces. U isto vrijeme predstavnici EU šalju optimistične poruke kako bi neka vrsta dogovora mogla da uslijedi već na proljeće naredne godine, ali Igor Novaković ocjenjuje „da i pored toga što se iz Brisela širi optimizam, čini mi se da je situacija između dvije strane toliko usijana da će biti teško doći do određenog kompromisa".

Dio krivice za zastoj dijaloga snosi i Zapad, dodaje Aleksandar Popov, koji primjećuje „kako nije bilo dovoljno sinhronizacije između Vašingtona i Brisela. Tokom krize oko tablica sve je riješeno nekim pozivom iz Vašingtona, i to je na neki način bilo poniženje EU. To je onda i otvorilo prostor za razne kalkulacije i mislim da bi sve daleko bolje išlo kada ne bi bilo favorizovanja jedne strane", zaključuje direktor Centra za regionalizam.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.