SVEČANOST NA CT

Crnogorci prvi krenuli na okupatore

U mjestu Ljubotinj, u organizaciji SUBNOR Crne Gore i Prijestonice Cetinje, danas je održana centralna svečanost povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore. Svečanosti su prisustvovali brojni građani iz svih djelova države, a među njima su bili i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjednik SUBNOR Crne Gore Andrija Nikolić. Na spomenik palim borcima sa Ljubotinja, koji je obnovljen u susret današnjem prazniku, vijence su položili predstavnici SUBNOR-a, Skupštine i Vojske Crne Gore, Prijestonice Cetinje, Mjesne zajednice „Ljubotinj“, kao i članovi SUBNOR Opštine Bor.

13. jul je datum koji ima posebnu težinu u crnogorskoj istoriji, kazao je gradonačelnik Prijestonice.

„Ovaj datum, prije svega, treba da nas podsjeti na tekovine antifašizma, a time i na ideje sloge i zajedništva - koje su ukorijenjene u našoj prošlosti, na koje se oslanja naša sadašnjost, i bez kojih nema budućnosti“, kazao je Bogdanović.

Dodao je da je iz tog narodnog zajedništva, uostalom, proistekao 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora stekla međunarodno priznanje.

„A crnogorska sloga motivisala je hrabre ustanike da 13. jula 1941. godine krenu u otpor okupatoru - kao prvi nosioci iskre slobode u utamničenoj Evropi. Ideja slobode, kao ideja koja spaja, za Crnogorce je, zahvaljujući snažnim događajima, oduvijek predstavljala izraz zrelosti, stvar principa i tradicije. Tako je i sa 13. julom - datumom kojeg se sjećamo sa posebnim poštovanjem, ali i sa svim našim precima, sviknutim na iskušenja i stradanja, čije je slobodarsko djelo, za nas, uzor i vodilja“, rekao je gradonačelnik Cetinja.

On se osvrnuo i na značaj odreda sa Ljubotinja i Gornjeg Ceklina, koji su neposredno po ustanku, u mjestu Košćele, zaustavili ofanzivu okupatorskih snaga.

„Kada stojimo na ovom mjestu i sjećamo se hrabrih članova Ljubotinjskog i Gornjo-Ceklinskog odreda, nezaobilazno je prisjetiti se i njihovog podviga, ostvarenog 15. jula 1941. godine. Zahvaljujući njihovoj hrabrosti, mjesto Košćele od tog je dana simbol nepremostive prepreke za okupatora, a za sve Crnogorce - lokacija koja na savršen način ilustruje da boj ne bije svijetlo oružje, već srce u junaka. Iako znatno malobrojniji, ljubotinjski i ceklinski ustanici tog su dana zadali težak udarac okupatoru – koji će revolucionarno uticati na cjelokupan dalji tok Narodno – oslobodilačke borbe na ovim prostorima. Zato su Košćele i odredi sa Ljubotinja i Ceklina koji su ih učinili slavnim - sinonim slobode i njene besmrtnosti“, naveo je Bodganović.

Potpredsjednik Skupštine Milutin Simović kazao je da je u crnogorskoj prošlosti mnogo je sudbonosnih datuma i dana.

„U novijoj istoriji naše države dva su osobito važna, kroz koje su progovorili vjekovi - Dan državnosti i Dan ustanka, koji su se nekom višom voljom i razlozima stopili u jedan – 13. jul. Trinaesti jul 1878., kada je na Berlinskom kongresu Crnoj Gori potvrđena viševjekovna borba za nezavisnost, međunarodnim priznanjem njene državnoisti i trinaesti jul kada je u okupiranoj Crnoj Gori buknuo oslobodilački antifašistički ustanak i postao svjetionik i metafora za pokorene narode“, kazao je Simović.

Prema njegovim riječima, trinaesti jul je povezao vjekove crnogorske istorije, od svetog kneza Vladimira Dukljanskog, preko ustanaka njegovog sinovca Vojislava - rodonačelnika prve crnogorske dinastije, njegove slavne pobjede kod Bara 1042. godine, te međunarodnog priznanja Duklje od strane Carigrada i Rima, pa velikih istorijskih, vojničkih, duhovnih i kulturnih podviga Balšića, Crnojevića, Petrovića, sve do sudbonosnih bitaka na Carevu Lazu, Martinićima, Krusima, Morači, Grahovcu, Vučjem Dolu, Fundini, Sutjesci - sve do onih koje su se vodile slovom i perom, do konačne 21. maja 2006.

Prisutnima se, u ime boraca, obratio predsjednik cetinjskog SUBNOR-a Stevan Radunović.

„Posebno mi je drago što ovaj veliki praznik ove godine u kojoj slavimo sedam decenija od pobjede nad fašizmom obilježavamo baš na Ljubotinju, ispred spomenika borcima palim u oslobodilačkom ratu i narodnoj revoluciji. Ljubotinj je to zaslužio doprinosom koji je dao NOB-u. Ako bi taj doprinos mjerili brojem učesnika, brojem prvoboraca, narodnih heroja, visokih oficira, komandanata i komesara i brojem onih koji su, nažalost, poginuli u toj borbi, prema broju stanovnika, vjerujem da nema dijela tadašnje Jugoslavije koji bi bio ispred Ljubotinja ili ravan njemu“, kazao je Radunović.

On je podsjetio da je u Drugom svjetskom ratu ostvarena pobjeda nad fašizmom, ali to ne znači da je on za svagda iskorijenjen.

„Stoga smo dužni da ideju antifašizma njegujemo i razvijamo. To je naš dug prema borcima koji su izvojevali tu pobjedu i naša obaveza prema sadašnjim i budućim generacijama“, kazao je Radunović.

Andrija Nikolić, TVCG