Mi.M. [ Mina ]

Vujović: Očuvanje kulturne baštine temelj kulturnog identiteta i održive budućnosti

Veliki trud uložen je prethodnih godina da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran, uz uvažavanje mišljenja lokalnih zajednica, jer Crna Gora, iako je teritorijalno mala, velika je po raznolikosti kulturnog pejzaža, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

"Kulturna baština je uvijek čin sadašnjosti i mjera našeg odnosa prema njoj. Ona se ne može svesti samo na zidove ili artefakte, već postaje stvarnost tek kada je pogledom i mišlju uvedemo u naše vrijeme, kada je uobličimo kao zajedničko sjećanje”, rekla je Vujović na otvaranju manifestacije Dani evropske baštine 2025

Kako je navela, baština nikada nije neutralna, već uvijek predmet zajedničkog identiteta, ali i zajedničke odgovornosti.

"Zato je Ministarstvo kulture i medija posvećeno politici očuvanja baštine kao osnovi kulturne politike države. To je strateški izbor građenja održive budućnosti na temeljima našeg identiteta“, istakla je Vujović.

Ona je podsjetila da je uložen veliki trud da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran.

"Nacionalni program razvoja kulture 2023.–2027. dao je okvir, a Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu uključio je i predloge iz lokalnih zajednica. Time smo pokazali da politika očuvanja baštine mora biti participativna jer je baština naša, ali i svakog pojedinca koji se identifikuje sa svojim“, kazala je Vujović.

Ona je istakla jačanje saradnje sa UNESCO-om, Savjetom Evrope (SE) i Evropskom komisijom (EK), jer „baština nema granica i najbolje se čuva onda kada je povezuje zajedništvo“.

Vujović je naglasila da politika očuvanja kulturne baštine nije izolovana oblast, već temeljna dimenzija razvoja društva.

"Ona povezuje kulturu, obrazovanje, turizam i lokalnu ekonomiju. Kada ulažemo u baštinu, mi ulažemo u održivi razvoj Crne Gore, u našu sposobnost da spojimo tradiciju i inovaciju, da budemo prepoznati u Evropi, ali i da budemo ponosni na ono što jesmo“, kazala je Vujović.

Kako je dodala, spomenici i memorijali, godišnjice i rituali ono su što učvršćuje kolektivno pamćenje, a institucije garant da ono traje.

"Na taj način baština postaje ne samo nasljeđe prošlosti, već i obaveza budućnosti", naglasila je Vujović.

Nakon obraćanja Vujović, prisutni su imali priliku da poslušaaju predavanje na temu "Prozor u prošlost, vrata za budućnost: nasljeđe modernističke arhitekture u Crnoj Gori", Aleksandra Dajkovića sa Fakulteta za politehniku Univerziteta Donja Gorica.

Dani evropske baštine su, kako je navela, najbolji primjer zajedničke misije očuvanja kulturnog nasljeđa.

Iz Ministarstva kulture i medija su kazali da ovogodišnja tema „Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost“, izabrana na pan-evropskom nivou, stavlja u fokus nepokretnu kulturnu baštinu, od istorijskih zdanja do objekata savremene arhitekture.

Kako su najavili, od 23. do 30. septembra biće održano više od 40 programa u 15 opština – Andrijevici, Budvi, Bijelom Polju, Baru, Cetinju, Gusinju, Herceg Novom, Podgorici, Pljevljima, Plavu, Kotoru, Rožajama, Tivtu, Tuzima i Ulcinju.

Programi će promovisati raznolikost i značaj arhitektonske baštine Crne Gore, sa posebnim fokusom na sakralnu arhitekturu, arhitekturu 20. i 21. vijeka, tradicionalnu arhitekturu lokalnog karaktera, ali i objekte, spomenike i lokacije memorijalnog značaja.

Iz Ministarstva su kazali da su svi programi besplatni i otvoreni za posjetioce svih generacija.

“Nacionalne i lokalne ustanove kulture, opštine i škole organizovaće izložbe, radionice, promocije knjiga, projekcije filmova, ali i specijalizovane sadržaje namijenjene djeci školskog uzrasta”, navodi se u saopštenju.

Ističe se da će posebno mjesto imati programi za osobe sa oštećenim vidom, dok će dio sadržaja biti posvećen dokumentarnom i dječijem, amaterskom filmu.

Crna Gora se i ove godine uključuje u obilježavanje ove međunarodne manifestacije, organizovane pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a u saradnji sa SE i EK.