A.M.

Evropski akt o slobodi medija primjenjuje se od danas, Crna Gora da uskladi zakonodavstvo

Evropski akt o slobodi medija (EMFA), ključni zakon za zaštitu novinarske nezavisnosti u EU, primjenjuje se od danas. Iako EMFA ne spada u domen obaveza države, jer su medijski zakoni već usklađeni, bilo bi dobro praksa uskladiti medijsko zakonodavstvo sa evropskim standardima, kazala je za Portal RTCG predsjednica Društva profesionalnih novinara (DPN) Mila Radulović. Redovna profesorica medijskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Aneta Spaić kaže da bi se na taj način unaprijedila zaštita prava novinara.

Cilj zakona je da zaštiti nezavisnost i pluralizam medija, kako od političkog miješanja, tako i od uticaja velikih privatnih grupa. U fokusu su problemi poput koncentracije vlasništva u medijskom sektoru, pritisaka na redakcije preko ugovora o oglašavanju, kao i političke kontrole nad javnim servisima.

"Važnije je da se koncept zaštite uredničke nezavisnosti, zaštite novinarskih izvora i medijskog pluralizma ugradi u naše zakonodavstvo i da ih primjenjujemo. Takođe, uspostavljanje internet standarda kroz Digital servis akt ključno je za bezbjednost na mrežama. Zato očekujemo da Ministarstvo kulture i medija što prije formira Radnu grupu i počne sa implementacijom MFA i DCA", istakla je ona.

Prema njenim riječima, bilo je planirano da Radna grupa počne s radom, ali zbog političkih odluka u vezi sa izborom Savjeta Agencije za audiovizuelne usluge, šef Direktorata za medije nije podnio ostavku.

"Implementacija ova dva važna evropska medijska akta veoma je bitna zbog zaštite novinara, medijskih sloboda i početka uvođenja reda na mrežama – iako je to, naravno, nemoguće u potpunosti. Ali apsolutne slobode ne mogu postojati, jer se one zloupotrebljavaju i pretvaraju u govor mržnje, širenje lažnih vijesti, internet prevare… Pred državom, odnosno resornim ministarstvom, je dakle ozbiljan posao i treba ga početi što prije", navodi ona.

Povod za dodatni pritisak na usvajanje zakona bila je i afera „Pegaz“, kada je otkriveno da su neke država, poput Mađarske ili Grčke, koristile izraelski softver za špijuniranje novinara. Ovaj softver omogućava tajno preuzimanje kontrole nad mobilnim telefonima, pristup porukama, pozivima, lokaciji i drugim privatnim podacima.

Ključne odredbe EMFA obavezuju države članice da garantuju zaštitu novinarskih izvora i povjerljive komunikacije, kao i da se nijedna državna institucija, uključujući regulatorna tijela, ne smije miješati u uređivačku politiku medija.

Poseban član posvećen je javnim servisima, koji moraju imati uređivačku i funkcionalnu nezavisnost.

„Regulativa je osmišljena da se suprotstavi napadima na slobodu štampe u državama gdje su mediji pod stalnim pritiskom. Ali sve članice EU moraju preispitati koliko ispunjavaju njene standarde,“ poručio je generalni direktor Reportera bez granica (RSF) Tibo Brutin, prenosi Brussels Times.

RBG: Bez političke volje da se sprovede, Evropski akt o slobodi medija u riziku da postane mrtvo slovo na papiru

Iako je zakon formalno usvojen u martu 2024. godine, Reporteri bez granica (RSF) ističu da su mnoge članice EU odlagale njegovu primjenu zbog nedostatka političke volje. Zbog toga su pozvali sve države članice da odmah usklade svoje nacionalne zakone sa novom regulativom i omoguće njeno efikasno sprovođenje.

RSF poziva Evropsku komisiju da, u slučaju opstrukcija, odmah pokrene postupke protiv država koje ignorišu novu regulativu. Kako navode, neophodna je brza i odlučna reakcija evropskih i nacionalnih institucija, kako bi se principi koje zakon štiti, poput slobode, nezavisnosti i pluralizma medija, zaista sprovodili u praksi.

"Usvajanje ovog zakona praćeno je entuzijazmom evropskih institucija, jer predstavlja veliki korak naprijed ka pravu na pouzdane informacije, kao i jasan signal da Evropska unija stoji na strani slobodnog, nezavisnog novinarstva i medijskog pluralizma. EMFA je uredba, a ne direktiva, što znači da je pravno obavezujuća za države članice bez potrebe za nacionalnim prenošenjem – procesom usklađivanja direktive EU sa nacionalnim pravima država. Međutim, da bi se u potpunosti primjenjivao, mnoge bitne odredbe – kao što su član 4 o zaštiti izvora i član 5 o nezavisnosti javnog servisa – zahtijevaju unapređenje nacionalnih zakona kako bi se uskladili sa uredbom EU", navode.

Kažu da je 8. avgusta 2025. godine, sprovođenjem EMFA, prekretnice u zakonodavstvu Evropske unije o slobodi medija, stvorena je prilika da se proslavi obnovljena garancija osnovnih prava.

"Nažalost, njegova implementacija ostaje uglavnom nepotpuna, iako su države članice imale više od godinu dana da ažuriraju svoje nacionalne zakone. Ovo kašnjenje otkriva nedostatak kritičkog ispitivanja nacionalnih zakonodavnih okvira. Iako je cilj uredbe da se pozabavi pitanjima slobode štampe u zemljama u kojima su mediji pod stalnim napadom, sve države članice moraju da procijene njihovu usklađenost. Sada moramo preduzeti akciju i osigurati da EMFA ispuni sva svoja obećanja: Evropska komisija mora pozvati na odgovornost nacionalne vlasti koje odlažu ili oklijevaju da ispune svoje obaveze i, ako je potrebno, pokrenuti postupak protiv najotpornijih vlada“, rekao je generalni direktor RBG-a Tibo Brutin.

U nekim zemljama ne postoje opipljivi dokazi o nacrtima zakona, a sprovođenje EMFA nije odmaklo dalje od najava vlade, što izaziva bojazan da će zakoni u najboljem slučaju biti implementirani kasno, a u najgorem ostati djelimično implementirani.

U Njemačkoj je tokom maja najavljen nacrt ugovora o digitalnim medijima, pravno obavezujuć u cijeloj zemlji, kako bi se podstaklo sprovođenje određenih odredbi EMFA, ali je složenost procesa tokom usvajanja procedure dovela do stagnacije same inicijative. Kada je u pitanju Francuska, prijedlog zakonskih izmjena koje zahtijeva EMFA biće predstavljen parlamentu najranije sljedeće jeseni.

"Pojačana zaštita novinara je goruća potreba u mnogim državama EU: rad novinara je pod prismotrom i oni su špijunirani zbog nedostatka dovoljno nacionalnih zakona koji bi ih zaštitili, a postaje sve veći izazov i da zaštite svoje izvore. Nezavisni mediji su pod pritiskom zbog odsustva garancija koje štite nezavisnost uredništva, a politički motivisane odluke podrivaju medijski pluralizam. U nekoliko zemalja, postupak imenovanja rukovodilaca javnog servisa ostaje veoma politizovan. Slovačka je dobar primjer za to, jer kontrira zahtjevima za nezavisnost koje nalaže EMFA", navode.

Aneta Spaić: Primjena akta unaprijedila bi zaštitu prava novinara

Redovna profesorica medijskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Aneta Spaić kazala je da Evropski akt o slobodi medija (EMFA) jeste ključni evropski okvir usmjeren na jačanje pluralizma, slobode i nezavisnosti medija, koji zahtijeva promptan i dosljedan odgovor u zakonodavstvu i praksi. Napominje da je njegova primjena otpočela u maju dok je puna primjena u državama članicama EU krenula od danas.

“Cilj akta je obezbjeđenje zaštite novinara i medija od političkog pritiska, koncentracije vlasništva i manipulacije informacijama, kroz konkretne mjere kao što su zaštita uredničke nezavisnosti, zaštita novinarskih izvora, transparentnost vlasništva nad medijima, regulacija državnog oglašavanja, te osiguranje nezavisnog rada javnih medija”, kazala je ona.

Iako možemo izražavati određenu skepsu prema optimalnosti ovih zakonskih rješenja, njihovom dosegu i stvarnim efektima, neosporan je, kaže Spaićeva, značajan napredak koji predstavlja činjenica da je ovo prvi akt koji na jedinstven i uniforman način u cijeloj Evropskoj uniji uređuje ove važne oblasti.

“Primjena EMFA-e pociva na  transparentnoj i inkluzivnoj saradnji Evropske komisije, novog Evropskog odbora za medijske usluge, nacionalnih regulatornih tijela, kao i samoregulatornih mehanizama, novinarskih asocijacija i nevladinog sektora”, kazala je univerzitetska profesorica.

Ističe da za Crnu Goru, koja je kandidat za članstvo u EU i u procesu usklađivanja zakonodavstva s evropskim standardima, EMFA predstavlja važnu obavezu.

“Transponovanje ovog akta u domaće zakonodavstvo bi unaprijedilo zaštitu prava novinara, iako vjerujem da je posljednjim setom izmjena  medijskih zakona Crna Gora u značajnoj mjeri već odgovorila zadatim ciljeva i standardima EMFA-e”, kazala je Spaić.

Podsjeća da, oako su neke ograničene mjere preduzele nacionalne vlade, mnoge države članice EU ili još nijesu započele ili zaostaju u ispunjavanju svoje obaveze usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravilima EMFA-e, uprkos tome što su imale više od godinu dana za to.