A.M. [ Mina ]

Ibrahimović i Radman: Snažna podrška Hrvatske evropskoj perspektivi Crne Gore

Crna Gora je poklonila Dom kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjinskoj zajednici u Tivtu, čime su još jednom potvrđeni prijateljski odnosi i povjerenje između dvije zemlje. Ministri vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman, istakli su značaj ovog čina kao dijela zajedničkog nastojanja da se njeguje međusobno poštovanje i kulturna saradnja, ali i kao jasan znak Hrvatske bezuslovne podrške evropskom putu Crne Gore i njenom približavanju članstvu u Evropskoj uniji.

Ibrahimović je rekao da je Crna Gora jasno pokazala da želi da njeguje, gradi prijateljske partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.

"I stvarno Hrvatska jeste naša prijateljska država i saveznik. Ali isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori je neodvojivi dio mozaika našeg društva", poručio je Ibrahimović i rekao da je ponosan jer je Crna Gora ponovo pokazala da baštini, građanski i međuetnički, međuvjerski sklad kao jednu temeljnu vrijednost.

"Vrijednost koja još jednom pokazuje da Crna Gora zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije. Ali i sa druge strane da jasno poručimo da sve manjine su neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet, jezik je u stvari bogatstvo Crne Gore i sa srca želim da čestitam Hrvatskoj manjinskoj zajednici da ovdje se okupljaju, da prave dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela", poručio je Ibrahimović.

Grlić Radman  kaž da je dobro jpodsjetiti da Hrvati Boke, Hrvati Crne Gore već decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.

"I naravno, u kontekstu i istorijskom i burnoj prošlosti različitih režima i državnih zajednica, konačno je ipak uspjelo ovoj vladi na čelu s gospodinom Milojkom Spajićem, a posebno zalaganjem gospodina ministra Ibrahimovića, dragog kolege s kojim dijelim izuzetno dobru saradnju", kaže on.

Dodaje da kad god dođe u Crnu Goru, naglasi da dolazi u dobroj vjeri.

"Zato čestitam na ovom velikom uspjehu, ovom civilizacijskom iskoraku. Zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore, Hrvatima Boke, da konačno mogu ovdje aktivno njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju hrvatska vlada složno podržava. Njen rad vodi sadašnji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, gospodin Zvonimir Deković, i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, gospodin Adrian Vuksonović. Drago nam je da će ovaj dom biti prostor u kojem će djelovati Radio Dux i sve druge udruge, da će biti čitaonica, radionica i da će podsjećati na minula vremena, prije 103 godine. Sigurno bi preci, koji su gradili ovaj dom, bili sretni vidjeti da je on ponovno vraćen u njihove ruke", kaže on.

Kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona je, kaže Radman, "apsolutno bezuslovna u smislu naših zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što odražava naš evropski put – dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu, kulturna i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda".

"Mislim da je ovaj važni civilizacijski iskorak s ovim domom otvorio put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a koja su uglavnom naslijeđe prošlosti", istakao je on.

Na pitanje da li  će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31, kaže da nikada ne govore u terminima blokade ili deblokade.

"Do sada smo u Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate se da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO-u. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja 2020. godine otvoreno je zadnje poglavlje tržišno natjecanje, osmo poglavlje. Isto smo zatvorili tri poglavlja, a sada peto – javne nabavke, tako da je s naše strane podrška bezuslovna. Sve ostalo treba gledati kroz vrijednosne kategorije, a ne kroz matematičke veličine. Ulazak u jedan klub zahtijeva, naravno, određeni napor. Hrvatska je prošla taj put pregovora s Evropskom unijom, pa će i pomoći Crnoj Gori na tom putu", istakao je on.

Kada je, kako kaže, riječ o opredjeljenosti Crne Gore, Hrvatska podržava proevropske snage i političke lidere Crne Gore, prije svega ovu vladu na čelu s gospodinom Spajićem, kao i suverenističke lidere okrenute evropskom putu, koji logično vodi preko Hrvatske.

"Mi smo posljednja članica EU iz regiona, ušli smo prije 12 godina, raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom, i već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti pružati podršku Crnoj Gori. Pitanje datuma ili poglavlja nije potrebno sada da opterećuje političku javnost ili građane. Građani Crne Gore moraju znati da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja – Hrvatsku", naveo je Radman.

Kaže da Hrvatska  razgovara i pregovara o svim pitanjima koja su naslijeđe prošlosti.

"Postoji katalog pitanja. Zajedno smo osnovali pregovaračke skupine koje vodi državni sekretar, gospodin Frano Matošić, koje se redovno sastaju. Imali su već tri sastanka, dva u Hrvatskoj i jedan ovdje. Nastavićemo sa tim. Tu je i povrat školskog broda „Jadran“. Takođe, u interesu je grada Kotora i Crne Gore, kao i budućih vaterpolo prvenstava, da se promijeni ime bazena jer nas podsjeća na teško i traumatično razdoblje, budući da je ime povezano s zloglasnim logorom Morinj", kazao je Radoman.

Na pitanje da li su blizu dogovora o isplati logoraša u Morinju, te da li je tačnoda je riječ o sumi od 17 miliona eura, Radman kaže da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove porodice, koji su tokom perioda od 30. septembra 1991. do 18. oktobra 1992. bili zatočeni u logoru – sabirnom centru.

"Agresiju na Republiku Hrvatsku potvrdili su međunarodni sudovi. Moramo otvoreno govoriti o stradanjima, o Dubrovniku, pljačkanjima i bombardovanjima, suočiti se s prošlošću da bismo gradili bolju budućnost. Novi naraštaji moraju znati šta je bilo kako se takvo nešto ne bi ponovilo. Mi smo naslonjeni jedno na drugo – Hrvatska na Crnu Goru i Crna Gora na Hrvatsku. Naš put sudbinski vodi ka Evropi. Hrvatska je ostvarila svoje vanjskopolitičke ciljeve i želi stabilnost. Naša saradnja je snažna. Hrvatska vlada sarađuje s crnogorskom, ima podršku u Briselu, mi smo članice NATO-a, saveznici i budući partneri u EU. Nadamo se da je Crna Gora predvodnik Zapadnog Balkana, najposvećenija ispunjavanju kriterija i najbolji primjer kako se može ostvariti članstvo u EU u skoroj budućnosti", poručio je Radman.

Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora spremna isplatiti odštetu, Ibrahimović je rekao da stavri posmatra sa druge strane.

"Ja gledam s druge strane – nakon pet godina započeli smo političke bilateralne konsultacije, što je veliki pomak. Od januara imamo redovne konsultacije, što je za pohvalu. Što se tiče obeštećenja, gledam na to kao dio evropske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore, na čelu sa Spajićem, jasno šalje poruku o unapređenju odnosa s Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države", poručio je Ibrahimović.

Odgovarajući na pitanje o promjeni imena bazena u Kotoru, Ibrahimovič kaže da  Vlada, odnosno premijer Spajić, želi riješiti sve na dobrobit obje države.

Kad je riječ o brodu "Jadran", Ibrahimović navodi da Crna Gora i Hrvatska imaju različite stavove, ali vjeruje, kako kaže, da će u duhu prijateljstva sve riješiti.

"Školski brod „Jadran“ imaće istu sudbinu kao i ostala pitanja koja pokazuju da su Hrvatska i Crna Gora prijateljske države", kazao je.

Da li potpisivanjem ovog ugovora dom dobija eksteritorijalnost?

"Eksteritorijalnost se smatra kada postoji diplomatsko predstavništvo. Ovo je dom, ima poseban status, može se nazvati korpus separatum, ali podliježe crnogorskim zakonima. Ugovor jasno definiše da je dom na raspolaganju autohtonoj hrvatskoj manjini za korištenje. Poštujući crnogorske zakone, ovo je prostor u kojem će Hrvati Crne Gore imati svoje aktivnosti, kao što i svaka manjina ima svoj prostor u Hrvatskoj", rekao je Radman.

Eksteritorijalnost je, kako kaže, u međunarodnom pravu i bečkim konvencijama regulisana drugačije. 

Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“.

Oni su naveli da usaglašeni ugovor predviđa da Vlada Crne Gore hrvatskoj Vladi, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.