A.J.

Ćulafić: Zajednički možemo naći održiva rješenja za najvažnije izazove

Crna Gora ima značajan zakonodavni i strateški okvir u oblasti zaštite prirode, ali je važno da se propisi dosljedno sprovode i da se kontinuirano ulaže u jačanje ekološke svijesti, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

On je učestvovao na međunarodnoj naučnoj konferenciji međunarodne naučnoistraživačke platforme GEA pod nazivom „Globalni izazovi i lokalna rješenja u upravljanju prirodnim resursima“, koja je okupila najeminentnije stručnjake iz oblasti ekologije, zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, geonauka i vodoprivrede.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, organizatori su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, međunarodna naučnoistraživačka platforma GEA (Geo Eco-Eco Agro) i Svjetska asocijacija za očuvanje zemljišta i voda (WASWAC).

Ćulafić je ukazao da klimatske promjene, degradacija zemljišta, gubitak biodiverziteta, zagađenje mora i okeana, kao i intenzivna eksploatacija prirodnih resursa ozbiljno ugrožavaju održivost života na planeti.

On je rekao da su, nažalost, mnogi od tih problema prisutni u Crnoj Gori.

Ćulafić je podsjetio da je Crna Gora još 1991. godine proglašena ekološkom državom, što je tada predstavljalo vizionarski iskorak.

On je kazao da, ipak, realnost upozorava da su izazovi u oblasti upravljanja prirodnim resursima i dalje brojni i kompleksni.

"U sjevernim krajevima zemlje bilježimo ilegalnu sječu šuma, dok je duž crnogorske obale i u zaštićenim područjima sve prisutnija nekontrolisana urbanizacija i nelegalna gradnja”, naveo je Ćulafić.

On je rekao da, pored toga, nesanitarne deponije i neadekvatno upravljanje otpadom predstavljaju dodatno opterećenje za životnu sredinu.

“Kada govorimo o našem moru, suočavamo se sa pojavom invazivnih vrsta, prekomjernim izlovom i zagađenjem koje ugrožava riblji fond i biološku raznolikost Jadrana", naveo je Ćulafić.

On je istakao da suočavanje s tim izazovima zahtijeva odgovoran, sistematičan i koordinisan pristup svih segmenata društva, kao i saradnju institucija sa građanima, naučnom zajednicom, privredom i civilnim sektorom.

Crna Gora, prema riječima Ćulafića, već posjeduje značajan zakonodavni i strateški okvir u oblasti zaštite prirode, ali je važno da se ti propisi dosljedno sprovode, poveća transparentnost u donošenju odluka i da se kontinuirano ulaže u jačanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom.

"U tom cilju, Ministarstvo na čijem sam čelu trenutno radi na nizu važnih dokumenata koji će unaprijediti sistem zaštite prirode u Crnoj Gori”, kazao je Ćulafić.

Među njima su, kako je naveo, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnim parkovima, Strategija biodiverziteta i Strategija zaštite morske sredine.

On je rekao da se, osim zakonodavnih i planskih aktivnosti, sprovode i konkretni projekti na terenu.

"Posebno bih izdvojio projekat GEF 7, koji ima za cilj da unaprijedi upravljanje zaštićenim područjima, uspostavi ekološke koridore, aktivno uključi lokalne zajednice i privatni sektor u održivo korišćenje prirodnih resursa, kao i da omogući mapiranje terena i izradu stručnih studija", kazao je Ćulafić.

On je naglasio da su na međunarodnom nivou postavljeni ciljevi da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto kopna i 30 odsto mora, u skladu sa Globalnim okvirom za biodiverzitet i Strategijom biodiverziteta Evropske unije.

"Crna Gora je trenutno na 13,29 odsto zaštićene kopnene teritorije i 1,79 odsto zaštićene morske teritorije. To jasno govori da imamo još dosta posla, ali i snažnu motivaciju da nastavimo dalje", kazao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, skupovi poput konferencije GEA daju nadu i snagu da se zajednički mogu pronaći održiva rješenja za najvažnije izazove današnjeg vremena.

"Ovdje se ne radi samo o razmjeni znanja i iskustava, već o povezivanju ljudi koji dijele istu viziju – viziju budućnosti u kojoj priroda nije prepreka razvoju, već njegov temelj", zaključio je Ćulafić.