B.B.

Grgurović podržao inicijativu za rehabilitaciju i obeštećenje golootočkih žrtava

Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović podržao je inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, upućenu Skupštini Crne Gore za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.

"Sa dubokim pijetetom, kao predsjednik Opštine Danilovgrad, izražavam punu podršku inicijativi Jakova Milatovića. Ova inicijativa nije samo pravni akt, već predstavlja ispravljanje istorijske nepravde nad hiljadama nevinih ljudi koji su upućeni na tzv. društveno koristan rad. Taj rad, međutim, nije bio ni društven ni koristan, to je bila patnja i mučenje. Na surovom kamenu, uz žeđ, glad, iscrpljenost i poniženja, ljudi su gubili snagu, dostojanstvo i nadu", navodi u saopštenju.

Kako ističe Grgurović, Crna Gora je nesrazmjerno svom broju stanovnika, podnijela izuzetno veliku žrtvu. Od preko 16.000 političkih zatvorenika Golog otoka, više od 3.000 bilo je iz Crne Gore. Među njima, najviše ih je bilo iz Bjelopavlića, zbog čega je ovaj kraj podnio ogroman teret ovog tragičnog perioda naše istorije.

"Svjedočenja stradalnika razotkrila su svu nečovječnost postupaka vlasti prema svojim dotadašnjim saborcima, partijskim drugovima, prijateljima, komšijama i rodbini. Informbiro je ostavio najdrastičnije posljedice u Crnoj Gori, kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu stradanja ljudi i njihovih porodica. Fizičko mučenje zatvorenika često je završavalo i smrću. Od uhapšenih se zahtijevalo da izdaju svoje drugove, a oni koji su to odbijali, bili su izloženi brutalnim torturama. Na taj način, prema ljudima optuženim za „izdaju naroda i države“ postupalo se na najokrutniji način. Golootočko vrijeme nije bilo zlo samo za uhapšene - ono je predstavljalo period opšte neslobode, nijesu bili slobodni ni građani koji nijesu uhapšeni, jer se nikada nije znalo „ko je sljedeći“. Posebno je bolna činjenica da su među zatvorenicima bili i neki od najuglednijih ljudi tog vremena", navodi Grgurović.

Upravo zbog toga što su viđeni ljudi Danilovgrada prošli kroz ovu tragediju, kako je dodao, Opština Danilovgrad ima posebnu moralnu obavezu da podrži ovu inicijativu.

"Ovo nije samo pitanje istorijske pravde, već i našeg odnosa prema prošlosti, prema ljudima koji su trpjeli nepravdu, i naše sposobnosti da priznamo greške i učimo iz njih. Poštovanje prema žrtvama nije samo čin sjećanja, već i izraz naše kolektivne svijesti i odgovornosti. Zakon o rehabilitaciji golootočkih zatvorenika biće snažna poruka budućim generacijama da se ovakve strahote i sramote nikada više ne smiju ponoviti. To će biti dokaz da Crna Gora ima snage i volje da se suoči sa svojom prošlošću", naglašava predsjednik danilovgradske opštine.

Danilovgrad je, ističe, jedan od rijetkih crnogorskih gradova koji je svoj centralni trg nazvao po Golootočkim žrtvama, a na njemu i danas stoji spomenik u njihovu čast.

"U ime Opštine Danilovgrad i u svoje lično ime, pozivam sve nadležne institucije da podrže ovu inicijativu i konačno učine ono što je odavno moralo biti učinjeno - da se ovim ljudima, pa makar i posthumno, vrati dostojanstvo koje im je bilo nepravedno oduzeto. Dugujemo im to. Dugujemo to sebi. Dugujemo to Crnoj Gori. Zato je naša dužnost da ispravimo nepravdu, da se sjetimo žrtava i da obezbijedimo da se ovakve tragedije nikada više ne ponove", naglasio je Grgurović.