DRAKONSKE KAZNE

"Urolog" umjesto "urologica" koštaće do 6.000

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava pripremilo je izmjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti gdje je propisalo kazne, od 500 do 20.000 eura u slučaju njegovog kršenja. Posebne kazne su propisane za preduzetnike i to u iznosu od 250 do 6.000 eura, ukoliko u svom radu ne koristie rodno osjetljivi jezik.

Profesorica književnosti Božena Jelišić smatra da je rodna ravnopranost ključna u nazivima zanimanja - jer kaže ako vas nema u jeziku nema vas ni u društvu.

"Reagovati sa tako drakoskim kaznama je utjerivanje prava i pravde u pretvrde glave, što na drugoj strani otkriva nesposnost društvene zajednice da postigne konsenzus oko rodne ravnopravnosti", kazala je Jelušić za Antenu M.

Za mene je od mnogo veće težine da mi nijesmo u Parlamentu u stanju da obezbijedimo ni onu elementarnu kvotu od 30 poslanica, što definitivno znači da žene nemaju ista prava, mnogo je gore i to što samo postoji 6 odsto uknjižene imovine na žene.

"Mi sada krećemo od kraja tanjega i to radimo gotovo komično, a to nije prvi put da tako komično rješavamo stvari, ja to mogu uporediti sa komičnim načinom rješavanja autentičnosti crnogorskog jezika, tako da je ovo samo deklarativna izjava spremnosti zajednice da poštuje rodnu ravnopravnost, ali je suštinsko priznanje da rodne ravnopravnosti nema", smatra Jelušić. 

U Registru zanimanja, zvanja i titula žena u Crnoj Gori, koji je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava izdalo krajem prošle godine, navedena su zanimanja, koja prate izgovori u ženskom rodu.

Prema tom dokumentu se navodi da je rodnosenzitivni izraz za doktora urologa "urološkinja ili urologica", za padobranca u ženskom rodu se kaže "padobranka", majora - "majorica ili majorka, a za vodnika u vojsci "vodnica".

"Kada govorimo o rodno senzitivnom jeziku to je problem širih razmjera. Zato što u ovom trenutku imamo jezičku normu, većina intelektulaca međutim nije sigurna kako ta norma funkcioniše. Ako imamo intelektuace koji ne znaju šta je gramatički ispravno ili dozvoljeno u nekom jeziku onda su problemi sa uvođenjem termina, koji su povezani sa rodnom ravnopravnošću, ispadaju marginalna lingvistička problematika unutar jednog vrlo problematičnog konteksta. Bilo bi veoma važno da se taj jezika ako je već normiran, da se ta norma mnogo jasnije promoviše i da se u okviru te norme postave pravila na rodnosenzitivni jezik, u protivnom će novinari i javni radnici, intelektualci ili bilo ko drugi biti u prilici da pogriješe”, kazao je za Antenu M komunikolog Radoje Cerović.