Milica Mijatović

hitna reforma

Djeca suočena sa nasiljem, žrtvama nedostaje podrška i zaštita

Nasilje nad djecom, nedostatak podrške djeci sa smetnjama u razvoju, problemi djece bez roditeljskog staranja i sve veći broj djece s problemima u ponašanju istaknuti su kao prioritetna pitanja koja zahtijevaju hitno djelovanje. To je naglašeno u Strategiji razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine.

Problemi vezani za nasilje nad djecom su nizak nivo svijesti javnosti o prisutnosti nasilja nad djecom, nedostatak koordinacije između relevantnih institucija u prevenciji, identifikaciji žrtava i pružanju podrške, nedovoljna obučenost različitih profesionalaca za rad s djecom žrtvama nasilja, visok rizik za djecu koja žive u nepovoljnim uslovima (djeca romske i egipćanske nacionalnosti, djeca stranci koji traže međunarodnu zaštitu i djeca s odobrenom međunarodnom zaštitom, djeca koja žive na ulici) da postanu žrtve seksualnog zlostavljanja i eksploatacije. 

Te konstatacije navedene su u Strategiji razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu.

Sve više djece s problemima u ponašanju

Naglašavaju da s obzirom na to da se povećava broj djece s problemima u ponašanju, ova pojava predstavlja značajan izazov, te da još uvijek nijesu uspostavljene usluge u zajednici namijenjene djeci u riziku (dnevni centri za djecu u riziku, savjetovališta za roditelje ove djece i slično.

U vezi s problematikom djece žrtava zlostavljanja, prepoznaje se nedostatak dodatnih servisa podrške i zaštite žrtava.

"Evidentno je postojanje ugovorenih dječjih brakova, posebno među romskom populacijom, gdje je neophodno raditi na unapređenju zaštite, rehabilitacije i reintegracije žrtava ugovorenih brakova, kao i prosjačenja, gdje je veoma važno raditi ne samo na rehabilitaciji žrtava već s roditeljima, zajednicom, kroz programe osnaživanja", ističe se u Vladinom dokumentu. 

Nema podataka o broju djece sa smetnjama u razvoju

Posebno je problematično što u Crnoj Gori nema adekvatne baze podataka o broju djece sa smetnjama u razvoju.

"Nejednakost u ostvarivanju prava djece sa smetnjama u razvoju u direktnoj je vezi s barijerama s kojima se ta djeca suočavaju u pristupu zdravstvu, obrazovanju i uslugama socijalne i dječje zaštite. Međusektorska saradnja u podršci djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama je slaba", navodi se u Strategiji razvoja sistema socijalne i dječje zaštite. 

Ukazuje se na to da ne postoji dovoljna povezanost i saradnja među stručnjacima/stručnjakinjama iz centara za socijalni rad, domova zdravlja, razvojnih savjetovališta, dnevnih centara, resursnih centara, iako je u nadležnosti svih tih institucija da obezbjeđuju prilagođene intervencije i usluge podrške, socijalizacije, i rehabilitacije i habilitacije za djecu sa smetnjama u razvoju.

"Sistem intervencija i upućivanja i dalje se dominantno oslanja na medicinski model invaliditeta, koji nije usaglašen s principom pune inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i onemogućava primjenu holističkog i integrisanog pristupa u pružanju usluga ovoj djeci", upozoravaju. 

Djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju trpe diskriminaciju

Primijećeno je i da djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju često trpe diskriminaciju i isključivanje, što ih, kako se navodi, čini posebno osjetljivom kategorijom, izloženom većem riziku od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja.

Strategija predviđa unapređenje multisektorske saradnje, jačanje kadrovskih kapaciteta i razvoj servisa koji će preventivno uticati na smanjenje nasilje nad djecom. Uz fokus na prevenciju i pružanje pravovremene pomoći, cilj je izgraditi sistem koji će bolje zaštititi prava djece, osigurati njihovu inkluziju i omogućiti im sigurno odrastanje.