- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
17. 01. 2025.
20:13 >> 20:13
Čitaj mi:
AKO ne bude prvostepenih presuda
U toku 2025. iz pritvora bi moglo da izađe 12 okrivljenih
Ukoliko ne bude prvostepenih presuda, u toku 2025. iz pritvora bi moglo da izađe 12 okrivljenih, saopšteno je TVCG iz Višeg suda u Podgorici. Ipak, vjeruju da će se suditi efikasno i da takvog epiloga neće biti. Upravo o trajanju pritvora i predlogu da se on produži sa tri na pet godina, u javnosti se odavno polemiše.
2025. može biti srećna za 12 pritvorenika koji bi se mogli naći na slobodi zbog nedonošenja prvostepenih presuda, mada iz Višeg suda, imaju drugačija očekivanja.
"U toku ove godine, prema podacima koje dobijemo od UIKS-a, trebalo bi da ističe pritvor za 12 okrivljenih lica. Međutim to ne mora da znači, jer ja smatram da će sud suditi efikasno u ovoj godini i da neće dozvoliti da ta lica izađu iz pritvora", kazala je Vesna Kovačević, sutkinja Višeg suda u Podgorici.
A da se tamo može boraviti čak i do pet godina od podizanja optužnice, predlog je koji je uslijedio nakon dvostruke likvidacije u Podgorici u kojoj je kako se sumnja, učestvovao i Vuk Lalatović, ranije pušten iz pritvora.
Ministar pravde Bojan Božović naglašava da to produženje sa tri na pet godina nije rijetkost u svijetu.
"U osam država Evropske unije postoji produženje pritvora i veće od tri godine, u nekima je to preko pet, u nekima čak i ne postoji ograničenje", objašnjava ministar.
Advokat Marko Radović, smatra da se time ne bi ubrzao postupak.
"Takav predlog, u slučaju da se usvoji, vodio bi povredi prava na suđenje u razumnom roku. Predlagači ovog zakonskog rješenja žele da ovom zakonskom izmjenom obezbijede, da tako kažem, mir na ulici, a pritvor jednostavno ne može da ima vanprocesni karakter kakav bi imao u tom slučaju", naglašava Radović.
Sutkinja Kovačević kaže da je u suštini to sistemski problem koji traje još od 2020. godine.
"Vidim ga u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, zato što se nijesu mijenjali zakonski okviri i nijesu se poboljšali uslovi rada u specijalnom odjeljenju Višeg suda", ocjenjuje Kovačević.
Ono o čemu se manje govorilo u javnosti, a što bi navodno ubrzalo put do prvostepenih presuda, između ostalog je i eventualno ukidanje kontrole optužnice.
"Vjerujemo da će na taj način postupak trajati makar godinu ili godinu i po kraće nego što je to trenutno. To ne znači i da neće biti data mogućnost strankama u postupku da ispituju optužnicu, ali to neće biti u ovom formatu, već će putem prigovora to ići u daljim fazama postupka", objasnio je Božović.
Radović dodaje da u većini slučajeva u kojima su se desile ove procesne situacije, da okrivljeni izađu iz pritvora zato što u roku od tri godine od podizanja optužnice nije objavljena prvostepena presuda je bio takav da su te faze kontrole optužnice trajale dugo. Sada će sa, smatra, tim zakonskim rješenjem ubrzati postupak.
"Osim toga mi smo kao specijalno odjeljenje dali neke predloge u smislu većeg novčanog kažnjavanja advokata koji prave opstrukcije u postupcima. Zatim da ročište može da se održi i u odsustvu uredno obaviještenog okrivljenog uz naravno neke određene zakonske pretpostavke da je prethodno saslušan i uz prisustvo njegovog branioca", kazala je Kovačević.
Pred sudstvom su izazovi s kojima će se još boriti. Činjenica da sistem vapi za prvostepenim presudama, govori koliko smo daleko od pravosnažnih.
Коментари0
Остави коментар