Tufik Softić

Gazdovanje šumama

Novi zakon stupio na snagu, stari tender podigao buru

Talas protesta malih drvoprerađivača zbog uslova tendera koji je na kraju prve dekade prošlog mjeseca raspisala Uprava za gazdovanje šumama polako se širi čitavim sjeverom Crne Gore.

Bez obzira što je prije dva dana predsjednik države proglasio novi Zakon o šumama, čini se da se bez skrivanja otvorio front između Vlade i resornog ministarstva sa jedne, i Uprave za šume sa druge strane.

Činjenica je da je Uprava za šume povukla neke poteze koji liče na namještanje tendera opet istim velim drvoprerađivačima. Upravo zbog toga je veliki broj drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore zatražio ovih dana poništenje poziva za davanje šuma na korišćenje u dubećem stanju za ovu godinu.

Portal RTCG je ranije pisao da se samo iz Rožaja javilo oko dvadeset malih preduzeća, a u međuvremenu nezadovoljstvo se proširilo toliko da je za sada na destine novih preduzeća iz svih gradova na sjeveru uputilo otvoreno pismo javnosti ukazujući na bojazan da se, ako javni poziv bude sproveden, nastavlja koncesioni model gazdovanja pri čemu su povlašćena svega dva do tri preduzeća.

“Tender kao da je pisan za dva do tri preduzeća koja su u proteklih dvadeset godina bila privilegovana i predstavljala tajkunske firme. Mi otvoreno sumnjamo u korupciju i imamo pravo da to kažemo. Dva preduzeća uzeće sve šume od Bijelog Polja do Pljevalja i od Berana do Rožaja”, kazao je našem portalu jedan od drvoprerađivača.

Putem otvorenog pisma drvoprerađivači su se obratili premijeru Milojku Spajiću, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i predsjednicima opština, odnosno Skupština opština u više gradova.

“Imajući u vidu činjenicu da se nadležne institucije u oblasti šumarstva svojim izjavama ponašaju kao Robin Hud, te brane šume od bogatih i štite iste, a svojim djelima rade suprotno, oduzimajući pravo na rad svima osim najbogatijima, pri tome nanoseći štetu što privredi što budžetu opština na sjeveru, u postupku koji ima jasne elemente korupcije, prinuđeni smo da se obratimo vama i kompletnoj crnogorskoj javnosti u pokušaju da spriječimo ogromnu materijalnu štetu”, navodi se u pismu.

Oni ponavljaju da se poslednji tender u odnosu na prethodne godine bitno razlikuje u načinu bodovanja ponuda.

“Dok je prethodnih godina 80 bodova nosila cijena, a 20 bodova tehničko vrednovanje, ove godine je taj odnos promijenjen na način da 55 bodova nosi cijena, a 45 bodova tehničko vrednovanje. Još jedna izmjena u odnosu na prethodne godine se odnosi na ograničenje da ponudjač može po upošljenom radniku da dobije 450 m3 , ako je broj upošljenih u preduzeću veći od 10, dok za preduzeća koja imaju manje od 10 radnika ponuđač može dobiti 250 m3 po upošljenom. Podsjećanja radi, prethodnih godina je ograničenje bilo na 250 m3 po upošljenom, bez obzira na broj upošljenih”, objašnjavaju drvoprerađivači.

Ono što je bilo, kako tvrde, prisutno kao sumnja prilikom objavljivanja javnog poziva, pokazalo se kao istina prilikom otvaranja ponuda. Zbog tržištu do sad nepoznatih pravila da cijena nosi svega 55 bodova, a tehnička opremljenost 45 bodova, i uvećanim brojem kubika po radniku – 4 firme sa većim brojem radnika su dobile mogućnost da drvnu masu dobiju po najnižim – početnim cijenama, sa izuzetkom nekoliko odjeljenja gdje je cijena podignuta za 1 ili 2 e, sve sa ciljem da se poruči da je država uz njih i da im se ništa ne može. Rezultat toga je da ponudjači sa manjim brojem radnika nisu mogli pobijediti u ovom procesu nudeći znatno veće cijene.

Kako objašnjavaju, samo u 5 odjeljenja u Opštini Berane je na pozivu pobijedila firma čija je ponuda 500.000 eura manja od najbolje ponude, što nanosi direktnu štetu budžetu Opštine Berane u visini od 350.000 eura, a budžet Crne Gore je samo po osnovu koncesija na teritoriji Opštine Rožaje će pretrpjeti štetu od oko 700.000 eura, što je oko 500.000 eura manje prihoda budžetu Opštine Rožaje.

“Sav taj novac je završio u privatnim džepovima” - sumnjaju mali drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore.

Zbog povećanja broja kubika po radniku za 4 velike firme, i nemogućnosti da se iste bilo kojom razumnom cijenom na javnom pozivu dostignu, kako tvrde mali drvoprerađivači, omogućeno je da navedene firme ‘uzmu’ najveći broj crnogorskih šuma, dok će se veliki broj firmi na sjeveru ugasiti i veliki broj radnika ostati na ulici.

“Pošto nauka sigurno ne može dati objašnjenje na koji način se radnici u broju većem od 10 pretvaraju u supermene, te se njihova radna sposobnost duplira, očekujemo da će onaj ko je došao do ovakvog zaključka isti moći da objasnti pred Vrhovnim državnim tužilaštvom, gdje ćemo podnijeti prijavu za korupciju sa svim dokazima koje posjedujemo. Pitaćemo da li je Uprava za šume imala pisanu saglasnost nadležnog direktorata za ovako bitnu izmjenu uslova, i kako je predsjednik tenderske komisije ujedno izdavao potvrde za dokumentaciju ponuđača, čime je kao član komisije imao uvid u dokumentaciju, što nije po slovu i duhu zakona. Do tad, od onih koji nisu dio ovog koruptivnog procesa očekujemo da isti zaustave, ponište tender i raspišu novi po uslovima od ranijih godina”, naveli su u pismu.

Upozorili su da će ovo biti zahtjev niza protesta, koje, kako najavljuju, započinju u srijedu 7. avgusta 2024. godine blokadom puta Rožaje-Berane-Petnjica u mjestu Kalače.

Da su u šumama mora uvesti red i velikim koncesionarima stati na kraj poslije dvije decenije, početkom prošle godine povela se ozbiljna priča.

Činjenica je da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Četiri godine je prošlo od promjene vlasti, a Zakon o šumama se tek sada donosi. Uz upozorienje predsjednika države Jakova Milatovića, koji ga je potpisao, na važnost dobre implementacije i dobrog upravljanja kako bi se umanjili rizici potencijalne zloupotrebe novog preduzeća u političke stvrhe i u cilju partijskog zapošljavanja.

Naglašeno je da je potrebno da tim preduzećem upravljaju stručna lica kako bi ono radilo na racionalnom korišćenju i očuvanju značajnog šumskog bogatstva naše države, čime bi prelazak sa dosadašnjeg koncesionog modela na novi model državnog preduzeća dao željene rezultate.

U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima donošenje novog zakona dočekali su sa podignutim tenzijama među svojim zaposlenima. Najprije su apelovali na poslanike da ga ne usvoje, a zatim na predsjednika da ga ne potpiše. I nije im prošlo. Tender poništili nisu, tako da će i ova godina, ako to mali drvoprerarađivači ne spriječe, biti u znaku gazdovanja šumama nekoliko preduzeća koja su činila i proteklih preko dvadeset godina.