A.M. [ Gradski portal ]

KCCG

Pokrenuta istraga zbog objave liste čekanja sa imenima i matičnim brojevima pacijenata

Klinički centar Crne Gore (KCCG) objavio je u utorak ujutru na svom sajtu liste čekanja sa imenima i prezimenima više od 700 pacijenata, kao i jedinstvenim matičnim brojevima, čime je prekršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Iz Kliničkog centra su Gradskom portalu odgovorili da su podaci pacijenata objavljeni u periodu od sedam do 12 časova i da on tada nije radio. Zbog tog slučaja, kako ističu, pokrenut je interni postupak kako bi se utvrdile sve činjenice koje su uzrokovale da 9. jula u periodu između 7 i 12 sati na sajtu ustanove bude objavljena lista čekanja sa imenima, prezimenima i matičnim brojevima pacijenata.

Redakciji Gradskog portala obratili su se čitaoci koji su vidjeli liste čekanja, nakon čega smo se i sami uvjerili da liste postoje i da su lako dostupne svima.

Uvidom na sajt Kliničkog centra u utorak 9. jula oko 9 časova ujutru, utvrdili smo da se na pet listi čekanja za liječenje na Klinici za kardiologiju nalaze imena i jmbg pacijenata bez bilo kakve zaštite.

Prema podacima sa sajta KCCG, objavljena je potpuno nezaštićena lista čekanja sa imenima i matičnim brojevima pacijenata koji su čekali na koronografiju njih 174, 3D Ablacije 130, zatim procedure liječenja CRT-D 15, CRT 37, PM-a 19, i 200 pacijenata za EF – RF Ablacije. Istog dana na sajtu su objavljene i uredno šifrovane liste čekanja na operacije i preglede kod ortopeda na kojima se nalazi 498 pacijenata, odnosno 54 lica sa liste čekanja za kardiohirurgiju. Prema junskoj listi čekanja, na preglede i operacija u KCCG čeka preko 1.200 pacijenata.

Već u srijedu 10. jula, liste čekanja su promijenjene i stavljeni su podaci sa šiframa pacijenata.
Iz Kliničkog centra je Gradskom portalu saopšteno da su 10. jula započeli sprovođenje internog postupka tokom kog će se utvrditi sve činjenice koje su uzrokovale da 9. jula u periodu između 7 i 12 sati na sajtu ustanove bude objavljena lista čekanja sa imenima, prezimenima i matičnim brojevima pacijenata.

“ U slučaju ljudske greške, odgovorno lice će, u odgovarajućem postupku koji je u toku, biti sankcionisano shodno svim važećim propisima. Prema preliminarnim informacijama IT službe KCCG, sajt ustanove nije radio od 2. jula kada je u cijeloj Crnoj Gori, pa i u KCCG, nestala struja, i bio je van funkcije sve do 9. jula. Tog dana, kada je server profunkcionisao, na sajtu je objavljen dokument sa starog servera u Excel formatu umjesto, kako je inače slučaj, u obrađenom, PDF formatu u kom su svi lični podaci pacijenata sakriveni. Pacijentima se izvinjavamo zbog neprijatnosti, a, s druge strane, ovaj slučaj je povod da uđemo u proceduru hitne obnove metoda elektronske obrade ličnih podataka jer je sistem koji je trenutno aktivan instaliran prije više od 12 godina „, istakli us iz KCCG za naš portal.

Jasno da je prekršen Zakon, što potvrđuje i objava sa sajta KCCG, gdje je precizirano:

„Na osnovu čl.2 i čl.4 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (SL.list CG br.79/2008 i 70/2009), podaci o ličnosti, se mogu obrađivati uz prethodno pribavljenu saglasnost ili u obliku koji ne otkriva identitet lica“.

Takođe, na sajtu Kliničkog centra je navedeno da „Lista čekanja sadrži: redne brojeve sa šiframa pacijenata“.

Da je došlo do kršenja Zakona i velikog propusta potvrđuju i naši sagovornici, navodeći da nadležni moraju da preduzmu odgovarajuće mjere zbog nemara i neodgovornosti KCCG.

Eskpert za zaštitu ličnih podataka, Radenko Lacmanović ističe za Gradski portal da je ovdje jasno da je narušeno pravo na zaštitu ličnih podataka i da je prekršen Zakon.

„Zaštita ličnih podataka mora se vršiti na pošten i zakonit način i ne u većem obimu nego što je to potrebno i ne van namjene za koji su podaci prikupljeni. Ukoliko je ovakav slučaj postojao na sajtu Kliničkog centra, to bi značilo kršenje člana 2, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Ne mora se ići dalje od člana 2, da bi se to moglo zaključiti. Evidentno da nije riječ o poštenoj obradi, a ona je u najboljem interesu lica čiji se podaci obrađuju, a još manje o zakonskoj obradi ličnih podataka, jer ovo sigurno nije predviđeno zakonom, a siguran sam ni podzakonskim aktima“, poručuje Lacmanović.

Obrada podataka se može vršiti uz saglasnost lica, ali Lacmanović ističe da ovakva obrada sigurno nije vršena uz saglasnost pacijenata.

„Upoznat sam da postoji odluka iz 2011. godine o listi čekanja, odnosno šta sve treba da sadrži, a ovo nije predviđeno, tako da se ovdje očigledno radi o nečijem propustu ili nemaru“, kazao je naš sagovornik.

Lacmanović ističe da je matični broj svih građana toliko iskompromitovan i lako dostupan.

„Više i ne znamo ko sve ima naš matični broj. Počev od mobilnih operatora, političkih partija, banaka, hotelijera, čak i negdje gdje ste trgovali na rate… Na osnovu matičnog broja u brojnim slučajeva možete doći do značajnih podataka tog lica. Ta šteta može biti velika i nesaglediva. Građani često nijesu svjesni kolika šteta im može biti nanijeta i olako daju svoje podatke. Treba podići odgovornost građana na viši nivo o značaju ličnih podataka, načinu njihove zaštite, ali i mogućnostima zloupotrebe“, istakao je Lacmanović.

Poručuje da je ovaj slučaj konkretan primjer gdje se na osnovu člana 65, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti treba inicirati nadzor od strane Agencije kod Kliničkog centra, utvrditi činjenično stanje i preduzeti odgovarajuće mjere kako se nešto slično i ubuduće ne bi dešavalo.

„U članu 24 se kaže da informacioni sistem mora biti zaštićen, obezbijeđen od neovlašćenog pristupa, mogućih zloupotreba, kao i ono što je vrlo važno – informacioni sistem mora da sadrži trag o tome ko je i kada pristupao tom informacionom sistemu, po kom pravnom osnovu, u kom obimu je vršio uvid, a uvid je i obrada ličnih podataka, kad se prijavio i odjavio sa sistema. Svi ti podaci bi morali da budu sadržani u informacionom sistemu na osnovu kojih bi se moglo utvrditi činjenično stanje. Ukoliko Klinički centar ne želi to da utvrdi onda je to posao Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja bi u postupku nadzora morala da konstatuje činjenično stanje“, kazao je Lacmanović.

On je pozvao nadležne da što prije istraže ovaj slučaj i utvrde čiji je propust u pitanju, te da na osnovu zaključka Agencije i utvrđivanja činjeničnog stanja, građani mogu preduzimati određene mjere pred drugim institucijama.

Zarija Pavićević iz Alternative Crna Gora je činjenica da neko objavi 700 imena sa JMBG, produkt neznanja i nesavjesnog i neodgovornog odnosa prema poslu. On poručuje da ovaj slučaj moža izazvati veliku štetu i troškove državi.

„Veliki problem nam stvara činjenica da niko ne odgovara za pogrešno utrošen novac poreskih obveznika, običnih građana koji se kroz sudske postupke naplaćuje. Troskovi postupaka za 700 lica ukoliko se odluče da tuže će biti ogromni, a sigurno smo da niko neće dati adekvatan odgovor na to, odnosno sankcionisati nesavjesne radnike koji nanose štetu budžetu isključivo svojim nemarom, neznanjem i manjkom moralne i profesionalne odgovornosti“, kazao je Pavićević.

Nedopustivo je, kako kaže, da neko napravi sličan propust.

„Vjerujem i nadam se da će čelnici Ministarstva zdravlja znati dati konkretan odgovor na ovakav nemar i da će konačno neko odgovarati za nedopustive propuste. Lažne diplome u zdravstvenim sistemu se ne odnose baš i na medicinski kadar, već na uopšteno na ljude zaposlene u zdravstvu. Najoštrije osuđujemo ovakav čin i nadamo se da će šteta biti minimalna, kao i da će resorni ministar znati da odgovori na neozbiljnost onih koji mu na direktan način kvare ugled i pokušavaju da negativno utiču na već poljuljan medicinski sektor“, zaključio je Pavićević.