A.J.

UPRAVNI SUD

"Ministar da odluči o zahtjevu za izuzeće budžetskih inspektorki"

Upravni sud Crne Gore poništio je rješenje Ministarstva finansija (MF) od 15. aprila kojim je naređeno direktorici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jeleni Perović da otkloni nepravilnosti u odnosu na rješenje o zaradi, od 20. marta ove godine.

"Upravni sud Crne Gore je, u predmetu U. br. 3910/24, presudom od 13. juna 2024. godine, usvojio žalbu tužioca – Agencije za sprečavanje korupcije i poništio Rješenje Ministarstva finansija, broj 01-702/24-UPII-1/2 od 15. aprila 2024. godine. Navedenim rješenjem Ministarstva, odbijena je žalba tužioca, izjavljena protiv Rješenja glavne budžetske inspektorske, broj UPIN-13-702/24-41/15 od 2. aprila 2024. godine, kojim je naređeno J.P., direktorici Agencije za sprečavanje korupcije, da otkloni konstatovane nepravilnosti u odnosu na rješenje o zaradi, od 20. marta 2024. godine, kojim je utvrđeno pravo na varijabilni dio zarade i rješenje za rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), od 20. marta 2024. godine, koje je za direktoricu, donijela ona sama, kao neovlašćeno lice", navode iz Upravnog suda.

Upravni sud je našao da je Agencija podnijela (novi) zahtjev za izuzeće budžetskih inspektorki o kome nije odlučeno.

"Odlučujući o podnijetoj tužbi, Upravni sud je našao da je Agencija 29. marta 2024. godine, a nakon dostavljanja Zapisnika o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 26. marta 2024. godine, podnijela (novi) zahtjev za izuzeće budžetskih inspektorki, o kome nije odlučeno, pa kako, za razliku od drugih procesnih zakona, Zakon o upravnom postupku ne predviđa odbijanje zahtjeva za izuzeće ako je o njemu već odlučivano ili ako nije obrazložen, postojala je obaveza Ministra da odluči i o zahtjevu za izuzeće od 29. marta 2024. godine", navode iz Upravnog suda.

Upravni sud Crne Gore zaključuje i da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni instituta “ukazivanja” iz člana 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim je propisano da, ako inspektor u postupku inspekcijskog pregleda utvrdi nepravilnosti, ukazaće subjektu nadzora na učinjene nepravilnosti i odrediće primjeren rok da ih otkloni.

"Međutim, stavom 2 istog člana je definisano pod kojim uslovima inspektor može pribjeći “ukazivanju”, a to je ako se subjekt nadzora sa tim saglasi, odnosno ako izjavi da ne zahtijeva donošenje rješenja. S obzirom da se tužilac ni u jednom momentu nije saglasio sa tim da su napravljeni bilo kakvi propusti, naprotiv, nakon dostavljanja svakog zapisnika, tužilac je podnosio prigovore, negirajući svoju odgovornost za bilo koji propust koje su identifikovale budžetske inspektorke, osnovan je navod tužbe da iste nijesu mogle ukazati Agenciji na uočene nepravilnosti", ističu iz tog suda.

Kako Upravni sud Crne Gore, u postupku ocjene zakonitosti upravnog akta, najprije polazi od proceduralnih povreda, potom činjeničnog stanja, a tek na kraju pravilne primjene materijalnog prava, s obzirom na konstatovanu povredu postupka, poručuju da se isti nije mogao upuštati u primjenu materijalnog prava.