M.V.

PREDMET ĐUKANOVIĆEVE IMOVINE

Vrijeme ističe, odluke ASK-a o satovima još nema

Ističe rok koji su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) najavili za odluku o tome da li je bivši predsjednik države i nekadašnji prvi čovjek Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović zakonito stekao vrlo vrijednu kolekciju satova. Na sjednici Odbora za antikorupciju održanoj 20. marta ove godine, direktorka ASK Jelena Perović kazala je tada da će Agencija u "narednih 20-ak dana" donijeti odluku o Đukanovićevoj veoma vrijednoj kolekciji satova.

Ipak, iz ASK-a se do danas po tom pitanju niko nije oglašavao.

Perović je na pomenutoj sjednici Odbora za antikorupciju kazala da je postupak vezano za satove u završnoj fazi, te da će odluka biti donijeta "u narednih 20 dana, u zavisnosti od obaveza Agencije". To pitanje na skupštinskom odboru pokrenuo je poslanik ZBCG Milun Zogović, navodeći da se stiče utisak da se ASK više bavi time "da li je neki političar zaboravio da odjavi automobil koji je star 30 godina", a da ne vidi egzaktne primjere imovine koja nije u skladu sa legalnim prihodima.

O aferi "Satovi" mediji su više puta pisali. Zanimljivo je da se radi o postupku koji traje godinama a koji je prvenstveno pokrenut na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

U novembru prošle godine iz ASK-a su kazali da će se uskoro oglasiti povodom ovog predmeta ali je rok opet prolongiran. Do danas nije otkriveno da li je riječ o utemeljenim optužbama s obzirom na to da se radi o satovima velike vrijednosti čiju kupovinu Đukanović nije mogao da priušti svojim zvaničnim primanjima.

Osim što satovi nijesu prijavljeni u imovinskom kartonu, Đukanović nije dozvolio nadležnim organima uvid u bankarske račune.

Prijavio je da ima platu, ali je i dalje nepoznanica kako je priuštio ove skupocjene satove, o kojima mediji i NVO sektor godinama pišu. Da li je za to poslužio prihod neke od firmi koje je osnovao, ili su to pokloni, ostaje nejasno, 

Skupštinski Odbor za antikorupciju donio je ranije i odluku o formiranju Komisije za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a, i raspisao javni konkurs za izbor pet članova Savjeta te Agencije.

Komisiju za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a čine Jevto Eraković, Momčilo Leković, Miodrag Iličković, Miroslav Turković i Pavle Ćupić.

Pred parlamentom je, međutim, važan zadatak jer je rad ASK-a odavno u fokusu javnosti. 

I dalje je aktuelna prepiska direktorice Agencije za sprečavanje korupcije sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, koja je uhapšena u aprilu 2022. godine, a potom početkom prošle godine pred Višim sudom optužena za više teških krivičnih djela. Perović se, prema tim navodima, konsultovala sa njom oko predmeta i procjena. Transkripte su objavile "Vijesti". Uslijedile su brojne reakcije, i zahtjevi da direktorica ASK bude smijenjena. 

Perovićeva je negirala optužbe i odgovorila podnošenjem krivičnih prijava. 

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je u prvoj reakciji naveo da informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK-u dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak. 

Da će inicirati izbor novog Savjeta ASK, koji bi se bavio odgovornošću Perović, najavili su ranije iz Vlade. 

Jelena Perović izabrana je za direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije u julu 2020. godine. Prije nje, direktor agencije bio je Sreten Radonjić. 

Za izbor direktora potrebno je da četiri od pet članova Savjeta Agencije glasaju “za”.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije ima pet članova koji se biraju na period od četiri godine i mogu biti izabrani najviše dva puta. Članove Savjeta bira Skupština Crne Gore na predlog radnog tijela nadležnog za poslove antikorupcije.

S druge strane, mandat direktoru ASK traje pet godina.