B.Č.J. [ Mina ]

CEDEM

Nivo etničke distance smanjen u posljednjih pet godina

Nivo etničke distance u Crnoj Gori smanjen je u posljednjih pet godina sa 35,3 na 22,9 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Ta nevladina organizacija je danas predstavila rezultate istraživanja "Etnička distanca", čiji je cilj bila identifikacije ključnih aspekata etničkih pitanja, kao i stepena etničke distance.

Glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić kazao je da je na promjenu stepena etničke distance uticaj imala promjena vlasti iz 2020. godine, dodajući da, uprkos smanjenu, i dalje svaki peti pripadnik bilo koje zajednice iskazuje etničku distancu.

“U ovom trenutku skoro 23 odsto građana još iskazuje distancu, što je i dalje jedna četvrtina i visok stepen”, kazao je Bešić.

On je naveo da je to najniži nivo od referenduma, ali da “posao još nije završen”. “Ima još problema, ali su trendovi ohrabrujući”, poručio je Bešić.

Prema njegovim riječima, participacija u vlasti najznačajniji je faktor kod svih etničkih zajednica kada su u pitanju percepcija diskriminacije i nepoštovanja manjinskih prava.

Istraživanje je, kako je rekao Bešić, pokazalo da je etnička distanca smanjena kod Srba, dok je ona je povećana kod Bošnjaka.

„Ključni razlog smanjena je u tome što broj Srba koji iskazuju etničku distancu, a koji je ranije bio visok, značajno smanjio usljed činjenice da je došlo do smjene vlasti i značajnog participiranja pripadnika tog naroda u vlasti“, objasnio je Bešić, dodajući da je isti razlog doveo do toga da se Bošnjaci više distanciraju.

On je objasnio da su Srbi ranije iskazivali značajnu dostancu jer su dugo bili isključeni iz svih struktura vlasti, dodajući da nijedna nacionalna zajednica ne smije biti isključena.

„Crna Gora nije etnička država, ne može se državno jedinstvo graditi na isključivanju bilo koje etničke grupe“, kazao je Bešić, dodajući da pripadnici manjina moraju biti dio svake vlade.

Crna Gora, kao multietnička država, mora, kako je kazao, biti inkluzivna.

"Brine me činjenica da je kod Bošnjaka porasla distanca jer više nijesu na vlasti“, rekao je Bešić.

Uslov blagostanja društva je, kako je rekao, da pripadnici manjina budu u svakoj vlasti.

Bešić je objasnio da su u istraživanju upoređivani ovogodišnji rezultati sa 2019.godinom, a za neke parametre i sa istraživanjima od ranije.

“Istraživanje etničke distance je prijeko potrebno, kako bi se vidjelo kakvi su odnosi jednih prema drugima, a posebno u svijetlu aktuelnih političkih promjena”, kazao je Bešić.

Srbi su, kako je kazao, ranije bili u velikoj mjeri u socio-ekonomskom deficitu, što je značajno uticalo na to da bude visok stepen distance.

Bešić je kazao da je istraživanje pokazalo da Srbi gotovo uopšte ne iskazuju etničku distancu prema Crnogorcima, i obratno.

Značajno je, kako je kazao, naglasiti i da su prema Srbima, Bošnjaci i Muslimani smanjili distancu za skoro deset odsto, a smanjenje distance prema Srbima iskazuju i Albanci.

I kada su u pitanju Hrvati, prema rezultatima istraživanja CEDEM-a, postoji pozitivan trend.

Takav trend je prisutan i kod Roma, što je, kako je kazao Bešić, rezultat mnogih aktivnosti i promjene narativa posljednjih godina.

On je kazao da mladi pokazuju niži nivo etničke distance u odnosu na starije.

Istraživanje se, kako je rekao, bavilo i mjerenjem stepena nacionalizma.

On je kazao da u posljednjih deset godina nacionalizam jača u cijeloj Evropi, a istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori on, kako je naveo, stabilna orjentacija.

Po svakom parametru, kako je kazao, postoji oko 50 odsto slaganja sa nacionalističkim narativima.

“Gotovo svaki peti građanin Crne Gore je visoko nacionalistički nastrojen”, kazao je Bešić, dodajući da očigledno postoje faktori koji generišu visok stepen nacionaizma.

Istraživanje je pokazalo da najniži nivo postoji kod Albanaca, pa Crnogoraca, a najviše kod Srba, iako su blizu i Bošnjaci- Muslimani.

Bešić je ukazao i na podatak da se diskriminacija najviše odnosi na rad i zapošljavanje, obrazovanje, kao i javne službe.

To su kako je rekao, ključne oblasti koje su identifikovane istraživanjem i njima bi se trebalo baviti u narednom periodu.

Samostalni savjetnik u Direktoratu za manjine u okviru Ministarstva za ljudska i manjinska prava Fikret Lulanaj, podsjetio je na multietnički karakter Crne Gore i suživot koji postoji u državi.

“Suživot svih građana, bez obzira na etničku, nacionalanu ili religijsku pripadnost, krasi Crnu Goru“, kazao je Lulanaj poručujući da je Crna Gora odlučna da promoviše i zaštiti prava svih građana.

On je kazao da Ministarstvo ima odličnu saradnju sa nevladinim sektorom, dodajući je tokom ove godine u oblasti manjinskih prava podijeljeno 150 hiljada EUR podrške za projekte 16 NVO.