Дијана Драшковић [ TVCG ]

BROJNOST NE DOPRINOSI PLURALIZMU

U Crnoj Gori više od 200 medija sa 2.000 zaposlenih

U Crnoj Gori je više od 200 medija, ali njihova brojnost ne doprinosi pluralizmu i smanjenju političkog uticaja, poručeno je s konferencije koju je povodom 20 godina postojanja organizovala Agencija za elektronske medije.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović poručila je da će taj resor voditi računa o medijskom sektoru, a generalni direktor Javnog servisa upozorava na pojavu novih tehnologija, i najavljuje da će RTCG dati sve od sebe da ide ukorak s vremenom.

"Crna Gora trenutno ima 222 medija u kojima radi 2.000 radnika. Na 6.000 stanovnika i na tržišni kolač pod znacima navoda od desetak miliona eura možemo reći da je situacija izazovna za poslovanje i rad. A sa druge strane, kada pogledamo brojčano, djeluje da je pluralizam u punoj snazi", dodala je Vujović.

Samo djeluje, uvjereni su u Agenciji za elektronske medije. Kada podvuku crtu,kažu samo su naivno vjerovali da će broj medija u Crnoj Gori smanjiti politički uticaj na njih.

Sunčica Bakić, direktorica AEM-a kazala je da psotoje mediji koji ne mogu prihodima sa tržišta finansirati nezavisan i kvalitetan program.

"Stalno balansiranje između održivosti i nezavisnosti nerijetko ode na štetu drugog", istakla je ona. 

I zato je krajnje vrijeme da se postave okviri kako bi se riješila finansijskaodrživost sistema, i uspostavila regulacija. Javni servis s tim nema problema,ali generalnog direktora Borisa Raonićabrine što mediji u Crnoj Gori zenemaruju uticaj novih tehnologija.

Zato će im Radio-televizija Crne Gore, kaže, pokušati da izađe na crtu.

"Želimo da uradimo OTT na nacionalnom nivou. Ponudili smo svim javnim emiterima, i to Hrvatskoj, a i na albanskom jeziku. Ponudićemo ko god hoće da Crna Gora dobije tu platformu koja bi svim korisnicima širom svijeta omogućila da sve ono što se proizvodi u Crnoj Gori bude dostupno na tajwebinar. Tu Crna Gora kasni 17 godina", poručuje generalni direktor RTCG Boris Raonić. 

Ni po pitanju digitalizacije televizijske arhive nije urađeno ništa.

"U Crnoj Gori to ubrzano propada. Šta smo mi uradili? Mi smo od naših sredstava obezbijedili konačno ta sredstva. Nećemo da čekamo više ni ministarstvo kulture, ni ministarstvo finansija, niti bilo koga, nego ćemo brzo ući u proces digitalizacije. Šta to znači? Da sve što vas interesuje ćemo moći da nađete najednoj platformi", kazao je Raonić. 

A privatni mediji širom regiona muče drugu muku. Marketinški kolač nije dovoljan za sve, i zato se, kažu, ne pitaju zašto najčešće preovladava politički uticaj.

Darko Šuković, direktor Radio Antene kaže da nema nijednog razloga da gledam sa optimizmom na stanje medijske scene u Crnoj Gori.

"Ako objektivno sagledate stanje jedino je realno da bude nepodnošljivo loše", naveo je Šuković. 

S druge strane, generalni direktor Javnog servisa budućnost medija vidi drugačije.

"Ulazimo u polje vještačke inteligencije, ali je samo bitno pripremiti se na vrijeme i publici ponuditi sadžaje u odnosu na to", zaključio je Raonić.