Александра Бошковић [ Portal RTCG ]

PRESTIŽNA STANFORDOVA LISTA

Naučnica Klisić: Naši ljudi mogu da budu prepoznati u svijetu nauke

Od titule đaka generacije u podgoričkoj Gimnaziji, preko osvajanja prvog mjesta na takmičenju iz hemije, desetki u indeksu Medicinskog fakulteta u Beogradu do prestižne Stanfordove liste koja broji 2 odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika - tako je tekao profesionalni put naučnice Aleksandre Klisić.

Trnovit put, pun odricanja, zalaganja i ulaganja, između ostalog, rezultirao je da se dr Klisić nađe među imenima naučnika Univerziteta Crne Gore koji su na prestižnoj Stanfordovoj listi.

Na ovoj listi nalaze se i profesori Elektrotehničkog fakulteta Ljubiša Stanković, Igor Đurović, Srđan Stanković i Gojko Joksimović, kao i Vladimir Pešić i David Kaljaj sa Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, što dokazuje o kakvom je priznanju riječ.

Autorku preko 70 naučno-istraživačkih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i rukovoditeljku tri međunarodna projekta odlikuju neobična skromnost i smirenost. U prvi plan ističe njen vrijedni i posvećeni tim, budući da je već dvije godine rukovoditeljka Centra za laboratorijsku dijagnostiku u Domu zdravlja, u Podgorici.

Dr Klisić je ljekar specijalista kliničke biohemije, a stekla je i zvanje supspecijaliste laboratorijske endokrinologije. Godinama radi u pomenutom Centru za laboratorijsku dijagnostiku i ponosno ističe da je to prva akreditovana medicinsko-biohemijska laboratorija u Crnoj Gori prema standardu MEST EN ISO 15189:2016.

"Moram istaći da je za uspjeh neophodan timski rad. Naš Centar za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Glavnog grada broji preko 50 zaposlenih koji svi zajedno daju nemjerljiv doprinos uspjehu našeg malog, velikog kolektiva“, kaže Klisić u razgovoru za Portal RTCG.

„Laboratorijska dijagnostika je neophodna u postavljanju konačne dijagnoze. Naš Centar svakodnevno pruža usluge korisnicima, te na dnevnom nivou imamo i do 1000 pacijenata, odnosno obavimo oko 10.000 usluga/analiza dnevno. Mi smo najveći centar ovog tipa na nivou primarne zdravstvene zaštite u zemlji. Raduje me što možemo da budemo primjer drugima i na korist pacijentima i društvu u cjelini", dodaje Klisić.

Za naš portal dr Klisić je govorila i o svojim počecima, planovima i uspjesima.

"Hemija je moja prva ljubav, a ljubav prema nauci se razvijala postepeno", kazala je dr Klisić.

Plod višegodišnjeg rada i odricanja su i publikacije u prestižnim naučnim časopisima.

"Stanfordova lista se svake godine ažurira. Metrika, način računanja i vrednovanja je kompleksan i obuhvata, osim broja publikacija, broj citata, poziciju autorstva, itd. Priznanje je nešto što jeste satisfakcija, ali i obaveza u smislu daljeg zalaganja i doprinosa nauci i društvu", navela je ona.

Ovo priznanje je, kaže dr Klisić, dokaz da naši ljudi mogu da budu prepoznati u svijetu nauke, uprkos brojnim ograničenjima.

"Objaviti naučni rad u časopisu otvorenog pristupa znači da je isti dostupan široj naučnoj i akademskoj zajednici. Mala sredina kao što je Crna Gora, uprkos svemu, daje mnogo veći doprinos na polju nauke nego što bi se očekivalo s obzirom na teške materijalne uslove u kojima živimo i radimo. Ono što je posebno zadovoljstvo je činjenica da ne zaostajemo na polju nauke ni za mnogo razvijenijim i bogatijim društvima. O tome govore mnoga uporedna iskustva ljudi sa kojima sam sarađivala na brojnim projektima.Pored kolega iz Crne Gore, posebno je bila plodonosna saradnja sa kolegama iz regiona. Između ostalih moram pomenuti prof. Jelenu Kotur-Stevuljević i prof. Anu Ninić sa Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, zatim prof. Gordanu Kocić sa Medicinskog fakulteta u Nišu, prof. Aleksandru Isaković sa Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tu je i saradnja sa prof. Margret Par sa Univerziteta u Gracu. Saradnja sa ovim eminentnim naučnicima i dalje traje, dajući zapažene rezultate", poručila je dr Klisić.

Nauka u Crnoj Gori vrednovana, ali ne dovoljno 

Govoreći o položaju naučnika u Crnoj Gori, dr Klisić navodi da nauka u našoj zemlji jeste vrednovana, ali ne dovoljno.

"Sredstva koja se ulažu u istu definitivno nijesu dovoljna. Veća budžetska izdvajanja bila bi neophodna kako bi mladi ljudi koji žele da se bave naukom mogli nesmetano i bez sopstvenih materijalnih troškova rješavati tekuće izazove vezane za nabavku brojnog materijala neophodnog za naučno-istračivački rad, kao i za publikaciju naučnih radova proisteklih iz tih istraživanja“, poručila je ona. 

Istina je da Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja izdvaja određena sredstva, ali su ona i više nego skromna za tekuće potrebe, smatra dr Klisić.

Kao jedina žena na ovoj listi, Klisić je optimistična i poručuje da za žene u nauci dolaze bolja vremena.

Njen primjer može da bude tema za neka buduća razmišljanja kako unaprijediti sistem.

"Tačno je da se žena naučnik susreće sa mnogo izazova. Dosta stvari treba uskladiti sa ostalim sferama života. Kako ističe dr Klisić, svojim radom i zalaganjem želi da bude primjer i da podstakne mlade ljude da se bave naukom. Crna Gora jeste mala, ali je odabrana", zaključuje dr Klisić.