A.M./Mina

SLAĐANA ĐUKANOVIĆ

Edukovan pacijent ključ kontrole dijabetesa

Osobe oboljele od dijabetesa moraju da shvate da su velikim dijelom same odgovorne za kontrolu te bolesti, rekla je Slađana Đukanović koja se sa dijabetesom bori poslednjih osam godina, dok su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali da je u Crnoj Gori nacionalna prevalenca oboljelih oko 11 odsto sa tendencijom rasta.

Đukanović, koja je novinarka više od deceniju, kazala je da je dijabetes otkrila slučajno kada je imala 26 godina.

Ona je rekla da zbog čestih urinarnih infekcija, kojima doktori tada nijesu mogli utvrditi uzrok, 2012. hospitalizovana u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) gdje su joj urađene detaljne analize.

„Svi parametri su bili uredni, osim povišenog šećera koji je tada iznosio devet. Dobila sam savjet da se obratim endokrinologu, i tada kreće moja borba, prvo suočavanje sa novom realnošću, prihvatanje, a zatim i život sa dijabetesom“, kazala je Đukanović agenciji MINA.

Ona je navela da u početku doktori nijesu znali da li ima dijabetes tip 1 ili 2, odnosno da li je insulin zavisna ili ne.

„Prva tri mjeseca sam bila na dijeti - morala sam voditi računa koliko ugljenih hidrata uzimam i da broj kalorija dnevno ne prelazi 2.100. Takođe, svakodnevno sam bila u obavezi da mjerim šećer prije i dva sata nakon obroka“, rekla je Đukanović.

Kako je vrijeme odmicalo, kako je rekla Đukanović, šećer je konstatno rastao, i do 16.

„Tri mjeseca nakon pretraga, dobijam i dijagnozu - dijabetes tipa 1. U tom momentu već sam bila upoznata sa karakteristikama dijabetesa - da je to autoimuna bolest, da moj pankreas ne proizvodi insulin, zbog čega moram da ga unosim injekcijama u organizam“, rekla je Đukanović.

Govoreći o dnevnoj rutini osoba sa dijabetesom, Đukanović je objasnila da tu spadaju redovni izbalansirani obroci sa užinama, redovno mjerenje šećera u krvi, redovna terapija.

"To je ono što moj dijabetes drži pod kontrolu. I za sada odlično uspijevam u tome. Moram naglasiti da osobe oboljele od dijabetesa moraju shvatiti da su velikim dijelom sami odgovorni za kontrolu dijabetesa. Zato je dobro edukovan pacijent ključ kontrole ove bolesti“, smatra Đukanović.

Nakon saznanja da ima dijabetes, Đukanović je kazala da se u njenom životu promijenilo dosta toga, a, kako je navela, najviše ona.

„Od prvobitnog neprihvatanja bolesti i onoga “zašto je baš to meni moralo da se desi” brzo sam došla do tačke da sam je prihvatila kao neku vrstu “blagoslova”, jer me je naučila redu, radu i disciplini. Da je zdravlje osnov svega. Zato je prihvatanje najneophodniji korak sa kojim počinje unutrašnje “izlječenje”“, navela je Đukanović.

Govoreći o suočavanju sa dijabetesom, Đukanović je istakla da u početku nije mogla da se pomiri sa činjenicom da svaki dan mora sebi da daje injekcije insulina.

„Sjećam se svog “vatrenog krštenja” sa davanjem insulina, suza i molba sestri da ona to uradi umjesto mene. Nakon te, još jedna moja unutrašnja borba dolazi par godina kasnije, kada treba da odlučim da li ću početi da koristim insulinsku pumpu“, navela je Đukanović.

Tada se kod nje, kako je dodala, formirala psihološka barijera i preispitivanje kako će to prihvatiti okolina, kako ću se navići da aparat stalno nosi sa sobom.

Đukanović je rekla da je nakon razgovora sa porodicom donijela odluku koja će njen život promijeniti nabolje.

„Moram naglasiti da mi je u edukaciji i prihvatanju bolesti mnogo pomogao i kamp u Baru, koji svake godine organizuje nevladina organizacija “Plavi krug” na čelu sa doktorkom Valentinom Kalinić. Tu osobe sa dijabetesom dobiju svu neophodnu i psihološku i edukativnu pomoć“, kazala je Đukanović.

Upitana da li novinarski posao dodatno utiče na bolest, Đukanović je odgovorila da svaki stres negativno utiče na nivo glikemije.

„Međutim, zahvaljujući kolegama koji su sasvim upoznati sa mojim stanjem, koji imaju razumijevanja za odsustva zbog kontrolnih pregleda, ili za rad od kuće kada je to potrebno, svoj dijabetes držim pod kontrolu i nikakvih komplikacija nemam“, zaključila je Đukanović.

Iz IJZ-a su naveli da je Crna Gora država sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa nacionalnom prevalencom oko 11 odsto i daljom tendencijom porasta broja oboljelih.

Oni su naveli da udio neotkrivenog (nedijagnostikovanog) dijabetesa u prevalenci čini preko 20 hiljada odraslih osoba.

„Otkriven-dijagnostikovan dijabetes ima preko 29,7 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori (podaci Registra šećerne bolesti IJZCG i zdravstvena evidencija domova zdravlja)“, rekli su iz IJZ agenciji MINA.

Oni su kazali da analiza podataka ukazuje da je radno sposobno stanovništvo u velikom riziku od obolijevanja i razvoja komplikacija dijabetesa u Crnoj Gori.

Iz IJZ su rekli da godišnje, među otkrivenim osobama oboljelima od dijabetesa, mlađi od 65 godina čine 60 odsto.

Kako se dodaje, komplikacije ima devet odsto dijagnostikovnih, a polovina oboljelih koji imaju komplikacije mlađa je od 65 godina.

Iz IJZ su istakli da je Evropa region u svijetu sa najvećim brojem oboljele djece od dijabetesa tip 1.

„Godišnje u Crnoj Gori između 20 i 30 djece (strost do 14 godina) ispolji dijabetes tipa 1“, kazali su iz IJZ.

Oni su naveli da će se prema procjenama Internacionalne dijabetološke federacije, broj odraslih oboljelih od dijabetesa na planeti uvećati za preko 50 odsto do 2045. godine.

„Za isti period očekuje se porast oboljelih od 15 odsto u Evropi“, kazali su iz IJZ.

Oni su rekli da unazad deset godina, podaci Registra šećerne bolesti o godišnjem broju novooboljelih pacijenata kod obuhvata prijavljivanja od 95 odsto pokazuju da se broj slućajeva novootkrivenog dijabetesa kreće između 2,4 i tri hljade.

Iz IJZ su pojasnili da je šećerna bolest metabolički poremećaj heterogene etiologije, koji nastaje sadejstvom naslijeđenih gena, faktora spoljašnje sredine i samog načina života.

„Tip 2 dijabetesa je jedini tip šećerne bolesti na čiji nastanak preventivne mjere mogu uticati u značajnoj mjeri“, kazali su iz IJZ.

Oni su objasnili da životni stil sa lošim navikama u ishrani i sa odsustvom odgovarajuće i dovoljne fizičke aktivnosti uz porodično nasljeđe i sve starije stanovništvo predstavljaju glavni generator pojave i porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2.

Iz IJZ su rekli da su preventivni programi polazište u prevenciji obolijevanja od dijabetesa tipa 2, ali i u prevenciji komplikacija dijabetesa.

„Među odraslim stanovnicima Crne Gore oboljelim od dijabetesa zastupljenost dijabetesa tipa 2 je oko 95 odsto“, kazali su iz IJZ dodajući da je to tip dijabetesa koji se može uspješno prevenirati do 80 odsto.

U IJZ smatraju da zdravstveni radnici i nevladina udruženja ne treba da budu usamljeni borci za zdravlje.

„Jer bez institucijalno osmišljene, stručne, finansirane, decenijske implementacije programa prevencije obolijevanja, neće biti ni značajnijih pomaka u smanjivanju obolijevanja od dijabetesa u Crnoj Gori“, poručili su iz IJZ.

Oni su rekli da kad se postigne bar trend zaustavljanja porasta prevalence dijabetesa u Crnoj Gori i smanjenje dijabetesnih komplikacija, može se govoriti o postojanju adekvatno realizovanih programa prevencije obolijevanja od dijabetesa.